Početkom listopada mandatar za sastav nove crnogorske vlade Milojko Spajić objavio je da je dogovorio formiranje nove vlade koju će podržati prosrpska i proruska koalicija “Za budućnost Crne Gore” koju predvodi četnički vojvoda Andrija Mandić.
U izvješću o Crnoj Gori za 2022. koje je pripremio hrvatski eurozastupnik Tonino Picula, a Europski parlament na plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojio s 529 glasova za, 51 protiv i 53 suzdržana, upozorava se da je za Crnu Goru "sada važno brzo dovršiti formiranje proeuropskih tijela i uključiti ih u konstruktivan dijalog kako bi se ostvario znatan napredak Crne Gore na putu prema EU-u".
Predstavljajući izvješće u EP-u Izvjestitelj za Crnu Goru Tonino Picula rekao i kako "što se tiče sadržaja samog izvješća, valja pohvaliti pozitivne stvari".
"Crna Gora je potpuno usklađena sa zajedničkom vanjskom politikom Europske unije, pa i u pogledu sankcija Rusiji, i to svakako cijenimo", rekao je.
Europski parlament, međutim, "izražava žaljenje zbog duboke polarizacije, nedostatka dijaloga, nepovjerenja i političkog bojkota u Skupštini Crne Gore" te, kao i prethodnih godina, traži napredak u "provedbi ključnih reformi, posebno u području vladavine prava, kako bi se krenulo prema zatvaranju daljnjih pregovaračkih poglavlja".
Picula: Crna Gora stagnira
Picula je u razgovoru za Hinu rekao kako je ovo njegovo posljednje izvješće o Crnoj Gori te da se "na početku mandata kao stalni izvjestitelj nadao sam da će to izvješće pozdraviti završetak pregovora."
Crna Gora se, nažalost, "nije previše približila tom cilju, jer u posljednjih nekoliko godina, svjedočimo jednoj vrsti stagnacije" ocjenjuje Picula i napominje da je "predugi period sada već iza Crne Gore u kojem nije zabilježila gotovo ni jedan važan pomak".
"Zadnji se dogodio upravo za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem, kada je otvoreno i posljednje pitanje, međutim već šest godina Crna Gora nije zatvorila nijedno pregovaračko poglavlje. Zašto je to tako? Prije svega to treba dovesti u vezu sa događanjem u posljednje tri godine, kada je nakon dugogodišnje vladavine jedne stranke ona zamijenjena koalicijom koalicija koja se obvezala da će respektirati ambicije Crne Gore da se što prije priključi EU. Umjesto toga dobili smo jednu vrstu kronične nestabilnosti političke scene. Nekoliko vlada je palo, a kuriozitet je da praktički vlada koja je posljednje izgubila povjerenje parlamenta, još uvijek zapravo funkcionira kao tehnička vlada, ali je to ne spriječava da donosi mnoge važne političke odluke, što je u ingerenciji vlade koja ima puno povjerenje parlamenta", ocjenjuje Picula stanje u Crnoj Gori.
"Kada govorimo o nekakvim proeuropskim ambicijama Podgorice, moramo zadržati jednu razinu skeptičnosti, pogotovo kada uzmemo u obzir posljednje događanje u Crnoj Gori i pokušaje mandatara Spajića da formira vladu. On je krenuo jasno najavljujući jedan jasan proevropski kurs, već je i osigurao određenu većinu u parlamentu kombinacijom jednog broja stranaka, ali to je negdje pred jedno desetak dana zamijenjeno potpuno novim partnerima koji bi trebali činiti 44. vladu u Crnoj Gori. Dakle mi ovog trenutka osim najava nemamo stvarnih dokaza kako i na koji način će ta vlada zapravo funkcionirati kada bude formirana", kaže SDP-ov eurozastupnik.
Rezolucija EP-a, među ostalim, traži od Podgorice "znatan napredak u ključnim reformama povezanima s EU-om, posebno u izbornim i pravosudnim reformama te u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije".
Parlament i "sa zabrinutošću prima na znanje potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom uslijed političkih neslaganja i kritika koje je civilno društvo izrazilo zbog nedostatka uključivih savjetovanja i transparentnosti; izražava zabrinutost zbog pokušaja Pravoslavne crkve u zemljama kao što su Srbija i Crna Gora da se Rusija promiče kao zaštitnik tzv. tradicionalnih obiteljskih vrijednosti i da se učvršćuju odnosi između države i crkve".
Od Crne Gore također traži da "uloži više napora u utvrđivanje, kazneni progon i kažnjavanje ratnih zločina i njihova slavljenja, kao i u rasvjetljavanje sudbina nestalih osoba" i istraži "sve navode o ratnim zločinima i otvori pitanja zapovjedne odgovornosti, pomaganja i sudjelovanja".
Odnosi sa susjedima
Glede odnosa sa susjedima Europski parlament poziva Crnu Goru da u potpunosti poštuje odredbe o sukcesiji bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, posebice u pogledu vojne imovine, riješi neriješena bilateralna pitanja uključujući razgraničenja sa Srbijom i Hrvatskom. Podgorica se ponovno poziva da otvori arhive bivših jugoslavenskih republika i da se "omogući pristup dosjeima bivše jugoslavenske tajne službe i kontraobavještajne službe Jugoslavenske narodne armije kako bi se temeljito istražili i riješili zločini iz komunističkog razdoblja".
Otvorena pitanja sa susjedima " nisu ovog trenutka prioritetna, ali bi bilo dobro, ne zbog Europske unije, iako je to jedan od kriterija, da se ta pitanja riješe i prije ulaska Crne Gore u Europsku uniju", tumači Picula.
HDZ-ova eurozastupnica Željana Zovko, koja je amandmanima zatražila pristup dokumentima jugoslavenskih obavještajnih službi, ističe da se poruke Crnoj Gori o odnosima sa susjedima odnose na Hrvatsku "u mjeri u kojoj sve one inetrese koje Hrvatska ima otvorene u odnosima sa Crnom Gorom, Crna Gora mora uzeti u obzir riješavati".
"Bez riješavanja toga mislim da je besmisleno tražiti mentorstvo Repubike Hrvatske u napretku (Crne Gore) prema Europskoj uniji. To se posebno odnosi na naše kulturno-povijesno nasljeđe, a to je i brod Jadran", rekla za Hinu Zovko, potpredsjednica Odbora EP-a za vanjske poslove.
U raspravi održanoj u utorak navečer Zovko je poručila da “Crnoj Gori treba pro-europska vlada koja će ostvariti napredak u području pravosuđa, vladavine prava, temeljnih prava, slobode medija i medijskog pluralizma", te da je to "jedini put prema članstvu u Europskoj uniji”.
U raspravi su sudjelovali i HDZ-ovi eurozastupnici Tomislav Sokol i Sunčana Glavak.
Sokol je ocijenio da je politička situacija u toj državi rezultat promašenih poteza Europske unije i drugih zapadnih sila te je upozorio da smo "na korak do stvaranja mini Bjelorusije u srcu Europe".
'"Svjedoci smo sve brže i brže srbizacije crnogorskih institucija, s posljedicom postupnog zatiranja identiteta Crnogoraca kao zasebne nacije. Izvjesno formiranje vlasti, u koju bi izravno ušle radikalne prosrpske i otvoreno proruske političke snage, predstavljalo bi cementiranje tog procesa, s krunom u sljedećem popisu stanovništva kao posljednjem koraku u dekonstruiranju samostalne Crne Gore. Bojim se da gospodin Spajić nema snage sam se tome oduprijeti i zato mu treba pomoći. Ukoliko bi doista došlo do ovakvog razvoja događaja, glavni uzrok toga bio bi u nizu promašenih poteza Europske unije i drugih zapadnih sila od 2020. do danas, to svakome treba biti jasno. Budimo otvoreni, na korak smo do stvaranja mini Bjelorusije u srcu Europe pod kontrolom Vučića i Rusije", rekao je Sokol.
Sunčana Glavak je pohvalila usklađivanje Crne Gore s vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije, no dodala je da se "politički akteri Crne Gore (...) moraju osloboditi svih onih vanjskih uplitanja Srpske pravoslavne crkve, Rusije i Kine i jednako tako dozvoliti medijima da budu slobodni i dopustiti demokraciju u Crnoj Gori".