Iako Hrvatskoj trebaju stroži propisi o zaštiti životinja, često sve zapne i u provedbi - bilo kod komunalnog redara kojemu je prihvatljiva bačva umjesto kućice za psa, veterinarskog inspektora koji opravdava držanje psa na lancu u polju kukuruza, veterinara koji smatra da je izudarani konj ''samo plah'', prekršajnog suca koji se smiluje zlostavljaču umjesto žrtvi, gradonačelnika ili načelnika koji "nije stigao" organizirati kontrolu mikročipiranja pasa, ili se ''ne zna'' tko je nadležan, rekao je Oman.
Pohvalno je, kazao je za Hinu, što je Dubrovnik najavio prve korake prema osnivanju registriranog skloništa za napuštene životinje, a što je trebao napraviti prije 20 godina. Izvršenje svih zakonskih obaveza trebaju provesti i ostale lokalne zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, ali i u cijeloj Hrvatskoj.
Prihvaćanje prijedloga da se napuštanje životinja sankcionira zatvorom velik uspjeh
Velikim je uspjehom ocijenio to što je Ministarstvo pravosuđa prihvatilo njihov prijedlog da se izmjenama Kaznenog zakona napuštanje životinja sankcionira zatvorom kao kazneno djelo, a povisit će se i kazne za ubijanje, ili mučenje životinja.
"Očekujemo da prihvate i prijedloge da se u Kazneni zakon uvrste sigurnosna mjera zabrane držanja i nabavljanja životinja, zabrana borbi životinja i seksualno zlostavljanje kao posebno okrutno mučenje životinja", poručio je Oman.
Najavio je i da su u povodu Svjetskog dana zaštite životinja s više od 50 udruga članica Mreže za zaštitu životinja, pokrenuli peticiju za zabranu natjecanja tzv. štraparijada, ili šlajsa, jer uključuju batinanje konja kao dio treninga. Očekuju i početak rada Povjerenstva za izmjene Zakona o zaštiti životinja.
S obzirom na to da se prema najnovijim podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a godišnje zakolje čak 92,2 milijarda kopnenih životinja, u što nisu uključene ribe i ostale morske životinje, važnu protutežu, kaže Oman, čini sve veće osvještavanje ljudi o važnosti okretanja veganskim proizvodima i održivom načinu života.
U Ministarstvu poljoprivrede Hini su rekli da je u okviru gotovo 3,8 milijardi eura vrijednog Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH za razdoblje 2023.-2027. unutar 58,8 milijuna eura vrijedne intervencije
Potpora javnoj infrastrukturi u ruralnim područjima, prihvatljivo ulaganje i izgradnja novih, odnosno rekonstrukcija postojećih javnih skloništa za napuštene i izgubljene životinje. Prihvatljivi korisnici su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u naseljima do 5.000 stanovnika, a najveći iznos potpore po projektu je 2.000.000 eura.
Ministarstvo poljoprivrede je u Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za ovu godinu dodalo novi članak koji se odnosi na kazne za zanemarivanje domaćih životinja, a kako su istaknuli, ulažu i značajne napore kako bi se pružila podrška jedinicama lokalne samouprave pri zbrinjavanju napuštenih i izgubljenih životinja.
U Hrvatskoj točna brojnost divljih vrsta još uvijek nije poznata, mnoge na rubu izumiranja
U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Hini su rekli da je Hrvatska jedna od najbogatijih zemalja Europe po bioraznolikosti. Točna brojnost divljih vrsta još uvijek nije poznata, no do sada je u Hrvatskoj zabilježeno oko 40.000 vrsta iako je pretpostavljeni broj znatno veći - od 50.000 do preko 100.000.
Posebnost divljih vrsta Hrvatske očituje se po brojnim endemima koji čine gotovo 2,7 posto od ukupnog broja poznatih vrsta. Nažalost, upozoravaju, mnoge vrste u Hrvatskoj na rubu su izumiranja.
Kako ističu u Ministarstvu, u Hrvatskoj je strogo zaštićeno gotovo 2500 vrsta i podvrsta.
Međutim, zaštita područja je još uvijek najučinkovitiji alat za očuvanje prirode, pa tako i vrsta i njihovih staništa.
Trenutno je u Hrvatskoj zaštićeno 38,1 posto kopna dok je na moru zaštićeno 12,6 posto površine pod nacionalnom jurisdikcijom.
Da bi se popravilo stanje vrsta i podigla otpornost ekosustava potrebno je provoditi aktivne mjere očuvanja i obnove prirode te značajno povećati površinu pod zaštitom na moru.