Svake godine čelna osoba Europske komisije u rujnu drži govor o stanju Unije. Ta praksa uvedena je Lisabonskim ugovorom i zamišljena je po uzoru na obraćanja američkih predsjednika Kongresu. I dok je u Sjedinjenim Državama to prvorazredan politički događaj, govori predsjednika Komisije imaju znatno manji odjek u europskoj javnosti.
Ursula von der Leyen obrat će se zastupnicima Europskog parlamenta u srijedu ujutro. Bit će to njezin zadnji govor u ovom mandatu. Iako se uvelike spekulira da će tražiti novi mandat na čelu Komisije, von der Leyen se još o tome nije izjasnila. Ona se također spominje kao moguća nasljednica Jensa Stoltenberga na mjestu glavnog tajnika NATO-a.
Predsjednica Komisije u svom će govoru istaknuti svoje prioritete u zadnjoj godini mandata i osvrnuti se na postignuća u protekle četiri godine. Očekuje se da će ponoviti snažnu potporu EU-a Ukrajini u obrani od ruske agresije, govoriti o zelenoj tranziciji i smanjenju ovisnosti o ruskoj energiji.
S obzirom na to da je ovo njezini zadnji govor o stanju Unije prije europskih izbora u lipnju sljedeće godine, očekuje se da von der Leyen neće izlaziti sa značajnijim zakonodavnim prijedlozima, nego će se više usredotočiti na postignuća u prethodne četiri godine.
U četvrtak, 14. rujna u Bruxellesu se sastaju srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa koji se vodi pod pokroviteljstvom EU-a.
Vučić i Kurti zadnji put su se sastali 2. svibnja ove godine u Bruxellesu. Nakon toga, 22. lipnja održan je novi krug dijaloga na najvišoj političkoj razini, ali tada nije došlo da sastanka između dvojice čelnika. Umjesto toga, visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell i posebni izaslanik EU-a Miroslav Lajčak odvojeno su razgovarali s Vučićem i Kurtijem.
Predstavnici EU-a tvrde da je na sastanku u Bruxellesu održanom 27. veljače prihvaćen sporazum o putu prema normalizaciji odnosa, a 18. ožujka u Ohridu je prihvaćen aneks toga sporazuma koji govori o njegovoj provedbi. Međutim, nijedan od ta dva dokumenta nije potpisan i obje strane ga posve različito tumače. Kosovski premijer Kurti je isticao da to želi potpisati, dok Vučić to izričito odbija.
U srijedu, 13. rujna Europska središnja banka trebala bi izabrati novog šefa Jedinstvenog sanacijskog mehanizma, tijela zaduženog za urednu sanaciju posrnulih banaka uz minimalne troškove za porezne obveznike i realno gospodarstvo. Za to mjesto natječu se potpredsjednica Bundesbanke Claudia Buch i zamjenica guvernera španjolske središnje banke Margarita Delegado.
Taj izbor tijesno je povezan s izborom novog čelnika Europske investicijske banke (EIB), financijske institucije u vlasništvu država članica, koja postaje sve važnija, pogotovo u pogledu financiranja provedbe Zelenog plana, koji zahtijeva golema ulaganja.
Glavne favoritkinje za šeficu EIB-a su izvršna potpredsjednica Komisije Dankinja Margrethe Vestager i potpredsjednica španjolske vlade Nadia Calvino. Ako za čelnicu Jedinstvenog sanacijskog mehanizma bude izabrana Margarita Delgado to znatno umanjuje izglede Nadie Calvino za šeficu EIB-a, jer bi dvije osobe iz iste zemlje na dva važna financijska položaja bilo previše. U suprotnom slučaju, ako za Jedinstveni sanacijski mehanizam bude izabrana Njemica Buch, rastu izgledi Nadie Calvino za čelnu poziciju u EIB-u. O izboru novog čelnika EIB-a razgovarat će se sljedeći tjedan na neformalnom sastanku ministara financija u Španjolskoj, ali konačna odluka ne očekuje se prije listopada.
Zastupnicima Europskog parlamenta, koji se okupljaju na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, u srijedu popodne obratit će se čelnica bjeloruske oporbe Svetlana Tihanovska. Nakon njezina govora, zastupnici će glasati o rezoluciji u kojoj će pozvati bjeloruski režima da oslobodi sve političke zatvorenike i izraziti zabrinutost zbog podređenosti režima te zemlje Rusiji.
Predviđeno je i glasanje o nekoliko izvješća o zakonodavnim prijedlozima iz područja zelene tranzicije.
U utorak će zastupnici glasati o kandidaturi Iliane Ivanove za novu bugarsku povjerenicu, nakon što se dosadašnja povjerenica Marya Gabriel vratila u nacionalnu politiku.