Prijedlog uredbe ranije je odbačen na tri parlamentarna odbora. Prvo su ga odbacili Odbor za poljoprivredu i Odbor za ribarstvu, a nakon toga i Odbor za okoliš, koji je tada prvi put odbio neki element Zelenog plana.
Rasprava o prijedlogu uredbe održat će se u utorak, a u srijedu je predviđeno glasanje. Zastupnici će prvo glasati o tome odbacuju li prijedlog u cijelosti. Ako taj zakonodavni akt preživi, zastupnici će glasati o zajedničkom stajalištu Parlamenta na temelju kojeg bi se onda vodili pregovori o konačnom tekstu zakona s Vijećem EU-a.
Taj tekst je zapravo amandmanima dopunjen prijedlog Komisije, koji nije dobio potrebnu većinu na Odboru za okoliš na sastanku 27. lipnja kada je 44 zastupnika bilo 'za', a isto toliko ih je bilo protiv, dok suzdržanih nije bilo.
Prijedlogu uredbe najviše se protivi najveća politička skupina u Europskom parlamentu, zastupnički klub Europske pučke stranke i sve stranke desnije od njih.
Države članice, to jest Vijeće EU-a izglasalo je 20. lipnja svoju poziciju za pregovore s Parlamentom. Njihovo stajalište je prilično razvodnjeno u odnosu na prijedlog Komisije.
Ministri okoliša država članica do zajedničke pozicije o prijedlogu zakona nisu došli konsenzusom, nego glasanjem. Od 27 država članica, 'za' je glasalo njih 20, pet država - Finska, Italija, Nizozemska, Poljska i Švedska - bile su protiv, dok su dvije, Austrija i Belgija, bile suzdržane.
Liberalni zastupnički klub, u pokušaju da spasi prijedlog uredbe, predlaže da Parlament glasa o tekstu koji je izglasalo Vijeće EU-a. U slučaju da taj prijedlog dobije većinu, ne bi više bilo potrebe za pregovorima između dvije zakonodavne institucije jer bi obje imale isto pregovaračko stajalište.
Ishod glasanja mogao bi ovisiti o centrističkoj, liberalnoj skupini Renew. Prijedlog bi mogao pasti ako dio liberalnih zastupnika odstupi od pozicije skupine i glasa protiv, a mogao bi proći i u slučaju da u redovima EPP-a bude disidenata koji bi glasali za njega.
Europska komisija je u lipnju prošle godine predstavila je prijedlog novog Zakona o obnovi prirode. To bi, prema prijedlogu Komisije, bio prvi takav u svijetu jer postavlja pravno obvezujuće ciljeve za obnovu degradiranih kopnenih i morskih ekosustava diljem EU-a.
Cilj je prijedloga obnoviti ekosustave, staništa i vrste na kopnenim i morskim područjima EU-a. U njemu se od država članica traži da uspostave mjere obnove koje obuhvaćaju najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja EU-a do 2030., a u konačnici i sve ekosustave kojima je potrebna obnova do 2050.
Tom prijedlogu posljednjih mjeseci usprotivio se najveći zastupnički klub, EPP, koji ističe da bi zakon u obliku u kojem je predložen doveo bi “do smanjenja proizvodnje hrane, povećao bi cijene, dodatno ugrozio sigurnost hrane u Africi i blokirao infrastrukturne projekte koji su ključni za klimatsku tranziciju”.
Na zadnjoj plenarnoj sjednici prije ljetne stanke pred zastupnicima je još nekoliko važnih točaka dnevnog reda.
Glasat će o prijedlogu Akta za potporu proizvodnje streljiva, čiji je cilj ubrzati isporuku streljiva i projektila Ukrajini i obnova iscrpljenih zaliha u zemljama članicama. Također će glasati o novim pravilima o energetskoj efikasnosti kako bi se smanjila potrošnja energije, zatim o novim pravilima za izgradnju punionica za električna vozila i druga alternativna goriva diljem EU-a.
Zastupnici će glasati i o svom zajedničkom stajalištu o prijedlogu uredbe protiv SLAPP tužbi, kako bi se zaštitili novinari, aktivisti za ljudska prava, znanstvenici od neutemeljenih sudskih tužbi.
Parlamentarci bi trebali odobriti i uspostavu okvira mjera za jačanje europskog ekosustava poluvodiča (Akt o čipovima).
Sljedeći tjedan održat će se dva ministarska sastanka, u utorak Vijeće za opće poslove, a u petak Vijeće za ekonomske i financijske poslove.
Osim toga u Španjolskoj, koja od početka srpnja predsjedava Vijećem EU-a, održat će se tri neformalna ministarska sastanka. Sastaju se ministri za okoliš, za energiju i ministri za socijalna pitanja.
U četvrtak se održava samit EU-Japan, na kojem Uniju predstavljaju predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.