Konkretno, kombinacija novog vremenskog uzorka El Niño koji počinje ovog lipnja i kontinuiranog ispuštanja emisija koje mijenjaju klimu "gurnut će globalne temperature u nepoznato područje", predviđaju znanstvenici u izvješću objavljenom u svibnju.
"Ovo će imati dalekosežne posljedice za zdravlje, sigurnost hrane, upravljanje vodama i okoliš. Moramo biti spremni", upozorio je Petteri Taalas, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije.
Jesu li klimatske promjene glavni pokretač novih toplinskih rekorda?
Klimatske promjene potiču niz ekstremnih vremenskih prilika diljem svijeta, od poplava i oluja do suša, ali promjena koju najjasnije proizvodi je ekstremnija vrućina.
Primjerice, rekordni toplinski val u Indiji, Bangladešu, Laosu i Tajlandu u travnju 2023., bio je najmanje 30 puta vjerojatniji zbog klimatskih promjena, rekli su znanstvenici iz World Weather Attribution grupe.
Kontinuirano korištenje nafte, ugljena i plina za napajanje domova, automobila i svjetske ekonomije rezultira ispuštanjem plinova koji prekrivaju planet, zadržavajući sve više sunčeve energije u atmosferi.
Otprilike 90 posto tog viška energije - ili topline - do sada su apsorbirali svjetski oceani, ublažavajući porast temperature.
Ali, površinske temperature oceana sada su na najvišoj ikad zabilježenoj razini, kažu znanstvenici.
Strahuju da bi more moglo doseći granice svojih sposobnosti apsorpcije topline, što bi moglo značiti više topline zaglavljene u atmosferi - i skok termometara.
Zašto su toplinski valovi opasni?
Mnogi se ljudi vesele vrućim ljetnim temperaturama, a fotografije sparnih dana često prikazuju ljude na plaži, ili brčkanje u fontanama.
Ali, vrućina može biti smrtonosna, a mnogi ljudi nisu spremni za razinu toplinskih valova koji se sada pojavljuju i koji se predviđaju u budućnosti, kažu znanstvenici.
Ekstremni toplinski stres već se udvostručio u posljednjih 40 godina, navodi američka svemirska agencija NASA.
Osobito na već vlažnim mjestima, kada se toplina i vlaga kombiniraju da proizvedu takozvanu temperaturu "mokrog termometra" iznad 35 stupnjeva Celzija (95 stupnjeva Fahrenheita), ljudsko se tijelo više ne može učinkovito riješiti dovoljno topline, kažu znanstvenici.
U takvim ekstremnim uvjetima toplinskog vala - koji postaju sve češći diljem svijeta - oni koji su izloženi mogu umrijeti bez brzog pristupa klimatizacijskim uređajima, ventilatorima, ili drugim rashladnim uređajima.
Stanovnici već vrućih zemalja, od Indije do Irana, izloženi su posebnom riziku - ali isto tako i ljudi na inače hladnijim mjestima, kao što je pacifički sjeverozapad SAD-a, koji možda ne razumiju rizike, ili nemaju pristup tehnologiji hlađenja.
U 2021. snažan toplinski val ubio je najmanje 112 ljudi u američkoj saveznoj državi Washington, a 1400 ih je umrlo u široj regiji, uključujući Kanadu.
U Europi je niz toplinskih valova između lipnja i kolovoza 2022. prouzročio više od 20 000 smrti povezanih s vrućinom, osobito u zemljama poput Španjolske i Francuske, procjenjuju zdravstvene agencije.
Kako se mogu smanjiti rizici od pogoršanja toplinskih valova?
Podizanje svijesti o tome da toplinski valovi postaju sve smrtonosniji prvi je ključni korak, kažu liječnici i znanstvenici.
Istraživači topline predložili su davanje naziva toplinskim valovima, kao što se sada događa s uraganima i olujama, kako bi se naglasila razina prijetnje koju oni predstavljaju ljudima.
Osigurati da oni koji su na putu toplinskih valova imaju pristup pouzdanom hlađenju također je ključno - problem kada povećana potražnja za hlađenjem tijekom toplinskih valova može izazvati nestanak struje.
Budući da sve veća upotreba klima uređaja može potaknuti više klimatskih promjena i proizvesti još više temperature, pronalaženje načina hlađenja s niskim udjelom ugljika - poput korištenja vjetra i solarne energije za proizvodnju električne energije - ključno je, kažu znanstvenici.
Premještanje radnog i školskog vremena u hladnije dijelove dana i osiguravanje većeg broja odmora za radnike također može spasiti živote, kažu znanstvenici, kao i pronalaženje jednostavnih, jeftinih načina da se domovi i radna mjesta učine hladnijim, poput bojanja krovova u bijelo.
Što se događa ako se klimatske promjene ne zaustave?
Ako se emisije nafte, plina i ugljena nastave, a toplinski valovi pogoršaju, osobito vrući dijelovi planeta mogli bi postati neprikladni za život, što bi izazvalo masovnu migraciju i potencijalno smrt velikih razmjera ako ljudi ne budu mogli pronaći predah od vrućine.
Ekstremne vrućine također bi mogle potaknuti druge vrste katastrofa, od nestašice vode, jer više vode isparava u vrućim uvjetima, do pogoršanja suša, šumskih požara i gubitaka prirode.
Vrućinski valovi također bi mogli naštetiti gospodarstvima budući da je radnicima - osobito onima koji rade na otvorenom, poput farmera - sve teže obavljati svoj posao, ili budući da usjevi oštećeni vrućinom propadaju, povećavajući već rastući broj gladnih ljudi na planetu.