“Zemlje poput Katara, Maroka, ali i Kine, Rusije, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Srbije i Turske uložile su velika sredstva u lobiranju u Bruxellesu”, kaže se u nacrtu koje je odbor izglasao u četvrtak s 25 glasova za, jednim protiv i pet suzdržanih.
Amandman u kojem se spominju te zemlje usvojen je na prijedlog troje zastupnika iz zastupničkog kluba Progresivna alijansa socijalista i demokrata, Andreasa Schiedera (Austrija), Mercedes Bresso (Italija) i Tonina Picule (Hrvatska).
U izglasanom nacrtu izvješće kaže se da “strano upletanje ne smije ostati bez posljedica za dotične zemlje” i da svaki zakonodavni ili nezakonodavni prijedlog o suradnji s vlastima tih država, uključujući financiranje EU, treba suspendirati, a sačuvati sredstva za organizacije civilnog društva i neovisne medije, kao i humanitarnu pomoć.
Nakon izglasavanja na odboru, o nacrtu izvješće glasat će i svi zastupnici Europskog parlamenta na plenarnoj sjednici u srpnju.
“Nakon šoka od Katargatea i u vrijeme kada Rusija, Kina i druge zemlje pokušavaju prodrijeti u parlament kako bi utjecale na nas, posebni odbor za vanjsko upletanje upravo je usvojio snažne prijedloge za nametanje veće transparentnosti u Parlamentu i osiguranje bolje zaštite našeg rada od neprijatelja europske demokracije”, rekla je jedna od dvoje izvjestitelja za ovo izvješće, francuska liberalna zastupnica Nathalie Loiseau. Drugi izvjestitelj, slovački zastupnik iz Europske pučke stranke Vladimir Bilčik, rekao je da Parlament mora ostati otvorena institucija i istodobno se braniti od korupcije i stranog upletanja.
U tekstu se kaže da su navodni pokušaji utjecaja na članove Europskog parlamenta otkrili brojne rupe u pravilima o integritetu i transparentnosti Parlamenta, da su pokušaji “upletanja rasprostranjena pojava kojoj se treba suprotstaviti što je snažnije moguće”
U izvješću se također izražava “duboka šokiranost zbog optužbi za korupciju, pranje novca i sudjelovanje u kriminalnoj organizaciji” troje europarlamentaraca, jednog bivšeg zastupnika i jednog zastupničkog asistenta”.
Članovi odbora traže hitnu reviziju Kodeksa ponašanja zastupnika, uključujući i pitanje sankcioniraja, zatim traže bolju zaštitu zviždača i jasnija pravila o sukobu interesa, te da se uvede obveza ispunjavanja deklaracije o imovini.
Traže se i poboljšanja u pogledu pravila o prijavljivanju iznosa zarađenih od sporednih aktivnosti i opisa položaja zastupnika u Europskom parlamentu i klijenata za koje zastupnici rade. Također se traži da se zastupnicima zabrane sporedni poslovi za treće, visoko-rizične zemlje ili ovisne entitete.
Ističu da je dijalog između predstavnika interesnih skupina i donositelja odluka “vitalni dio europske demokracije”, ali da su neprihvatljivi neprimjereni načini utjecaja, podmićivanje i druga kaznena djela.
U izvješću se traži da se trećim, visoko-rizičnim akterima oteža angažiranje bivših europarlamentaraca. Novo etičko tijelo trebalo bi nadgledati kako se poštuje obveza da bivši zastupnici ne prihvaćaju lobistički angažman u razdoblju od šest mjeseci od završetka mandata, tzv. “razdoblja hlađenja”. Parlament bi trebao uvesti sustav praćenja i pravila za oduzimanje pristupa bivšim zastupnicima Europskom parlamentu koji lobiraju u ime visokorizičnih zemalja i nakon razdoblja hlađenja, kaže se u tekstu.