FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Eurozastupnici podržali digitalizaciju javne uprave

STRASBOURG, 18. travnja 2023. (Hina) - Europski parlament je u utorak podržao digitalizaciju javnih usluga u EU-u kako bi se građanima pojednostavili administrativni poslovi i, u rezoluciji koju je pripremio hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol, upozorio na područja kojima se treba pridati više pozornosti, poput digitalizacije na lokalnim razinama.

EU do kraja ovog desetljeća želi provesti digitalnu transformaciju polazeći od razvoja digitalnih vještina građana, digitalne infrastrukture, digitalizacije poduzeća i javnih usluga. Jedan od ciljeva programa digitalizacije je da se do 2030. ključne javne usluge dostupne građanima i poduzećima u cijelosti pružaju putem interneta, da svi europski građani imaju pristup medicinskoj dokumentaciji te da 80 % građana koristi digitalno identifikacijsko sredstvo.

Program politike digitalizacije koju je predložila Komisija u glavnim su crtama podržali Europski parlament i Vijeće EU-a. Eurozastupnici su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu s 557 glasova usvojili "Rezoluciju o e-upravi za brži razvoj digitalnih javnih usluga kojima se podupire funkcioniranje jedinstvenog tržišta", koju je pripremio hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol (HDZ/EPP). Protiv je glasalo 50 zastupnika a suzdržanih je bilo 36.

Europski parlament u usvojenoj rezoluciji pozdravlja inicijativu Komisije za stvaranje europskih podatkovnih prostora u raznim sektorima, uključujući zdravstvo, pravosuđe i javnu nabavu.

"Mi jesmo generalno na tragu inicijativa Komisije no upozorili smo na neke specifičnosti koje se tiču i Hrvatske. Recimo, potrebu ulaganja u infrastrukturu. Poslali smo političku poruku da ta ulaganja, pogotovo u ruralnim područjima i otocima moraju biti veća", rekao je Sokol za Hinu.

Rezolucija EP-a naglašava da se najveći broj interakcija između korisnika i javnih službi odvija na lokalnoj i regionalnoj razini te da bi lokalnim upravama, koje često nemaju vještine ili financijska sredstva da u potpunosti usvoje rješenja e-uprave, trebalo posvetiti posebnu pozornost i potporu. To bi to trebao biti ključan dio svakog budućeg akcijskog plana za e-upravu, poručuju eurozastupnici.

Sokol napominje da je u nacionalnom planu oporavka i otpornosti za digitalizaciju javne uprave osigurano gotovo tri milijarde kuna ali "smatramo da to treba pojačati i da treba biti kontinuirano jer još uvijek imamo ogromne razlike u dostupnosti interneta u različitim dijelovima Europe, uključujući i Hrvatsku". 

"Osim toga, istaknuli smo i načelo 'samo jednom' što znači da kada jednom pošaljete podatke javnoj upravi oni trebaju postati dostupni za sva tijela javne uprave a ne da ih morate slati više puta. Naglasili smo i da sve treba biti dostupno i mobitelima a, što je posebno važno za građane, da mora postojati mogućnost ispunjavanja potpisivanja i slanja obrazaca digitalno, odnosno da možete direktno u sustav sve unijeti bez učitavanja, skeniranja i slanja", ističe Sokol.

Digitalizacija zemljišnih knjiga također je jedno od bitnih pitanja za Hrvatsku, napominje HDZ-ov eurozastupnik. "Zemljišne knjige su digitalizirane u smislu izvatka vlasničkog lista ali ako želite doći do povijesnih izvadaka, što može biti važno ako želite dokazati slijed vlasništva, podaci se još uvijek ne mogu u cijelosti dosegnuti online", primjećuje Sokol.

Zadaća e-uprave je i da pojednostavi izdavanje građevinskih dozvola i skraćivanju rokova za njihovo izdavanje u svakoj fazi izgradnje zgrada, smatraju eurozastupnici.

Digitalizacijom se može smanjiti i trošak ovršnog postupka za građane "što je također posebno važno za Hrvatsku", napomenuo je Sokol, član Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača koji je bio nadležan za rezoluciju. 

Digitalizacija ne smije isključiti građane bez digitalnih vještina

Europski parlament u rezoluciji nadalje ističe da digitalna javna uprava mora biti i lako dostupna osobama s različitim potrebama, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom, zajednice u nepovoljnom ekonomskom položaju i drugi, te bi aplikacije e-uprave trebale imati funkcionalna i jednostavna sučelja.

Odbor EP-a za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove u svom je mišljenju pak upozorio da samo 54 posto građana EU-a u dobi od 16 do 74 godine posjeduje osnovne digitalne vještine, ali se slaže da bi automatizacija administrativnih postupaka mogla dovesti do znatnih poboljšanja za građane i poduzeća.

U rezoluciji smo istaknuli i potrebu dodatnih ulaganja u digitalnu pismenost, napominje Sokol. "Jako puno građana još uvijek nema osnovnu digitalnu pismenost. Mi u Hrvatskoj smo dobri što se tiče mlađih i jedni od vodećih u EU-u ali treba ulagati i u one druge kategorije građana", dodaje.

Digitalizacija će obuhvatiti i europski prostor zdravstvenih podataka te će to, uz pravosuđe i javnu administraciju, biti područje gdje će biti potrebno napraviti najveći iskorak, kaže Sokol i ocjenjuje da će se u tom pogledu "morati puno ulagati i u osposobljavanje medicinskih radnika". 

Zaštita podataka i mogućnost opt-outa

Sokol priznaje da takav razvoj izaziva strahove dijela građana za privatnost podataka. "Trebamo javno djelovati kako bi odagnali strahove kod dijela građana. Sve što dolazi s europske razine imat će vrlo jake sigurnosne mehanizme kako bi ti podaci bili zaštićeni", kaže Sokol i napominje da će građani imati mogućnost izbora.

"Predvidjeli smo i da građani imaju pravo na opt-out, odnosno da se isključe iz takvog sustava", napominje Sokol.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙