Sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova (ETS) temeljni je alat EU-a za ograničenje i smanjenje industrijskih emisija stakleničkih plinova. U tom se sustavu zagađivačima dodjeljuje određeni broj dozvola za stvaranje stakleničkih plinova.
Zagađivači, najvećim dijelom industrija, energetski sektor i promet, kroz određeno vremensko razdoblje smiju ispustiti količinu stakleničkih plinova u skladu s dodijeljenom kvotom. Ako žele povećati svoje emisije, dozvole moraju kupiti od drugih koji nude dijelove svojih neiskorištenih kvota.
EU je treći najveći zagađivač ugljičnim dioksidom na svijetu, a novim ambicioznim planom želi smanjiti emisije do 2030. i postići nultu razinu do 2050. godine.
ETS, koji je pokrenut 2005. godine, dio je paketa „Spremni za 55 posto" i jedan je od alata kojima se taj plan želi postići.
Emisije ugljika u sektorima obuvaćenim ETS-om gotovo su prepolovljene ali, upozoravaju kritičari, najveći dio smanjenja postignut je u proizvodnji električne energije i topline dok je industrija svoje emisije smanjila neznatno, tek u udjelu od nekoliko postotaka.
Kao drugi problem ističu da se u dodjeli besplatnih emisijskih jedinica pogoduje prvenstveno industriji. Kvota besplatnih jedinica koja je na raspolaganju industriji gotovo u cijelosti pokriva emisiju ugljika tog sektora.
Eurozastupnici su u utorak velikom većinom glasova podržali četiri zakona, ključnih za dostizanje klimatskih ciljeva do 2030. godine o kojima je u prosincu prošle godine postignut privremeni dogovor između Vijeća i Parlamenta. Do konačnog usvajanja potrebna još potvrda i u Vijeću EU-a.
Dogovorom o reformi ETS-s povećavaju se ambicije za 2030., postupno se ukidaju besplatne emisije tvrtkama i stvara se zaseban, novi ETS II za gorivo za cestovni promet i zgrade, što je bilo jedno od najspornijih pitanja u pregovorima.
To znači uvođenje poreza na ugljik, odnosno povećenje cijena fosilnih goriva koji se koristi za grijanje i promet - benzina, dizela, lož ulja, plina. Učinak toga novog nameta trebao bi biti ublažen uspostavom novog Socijalnog fonda za klimatsku politiku, iz kojeg će se financirati potpora pogođenim ranjivim kućanstvima, poduzećima i korisnicima prijevoza.
Taj fond trebao bi iznositi 87 milijardi eura u razdoblju od 2027. do 2032. godine a financirao bi se sredstvima dobivenima od prodaje emisijskih jedinica na dražbi.
U ETS se uključuje i pomorski sektor, uvodi naplata ugljika na uvezenu robu iz zemalja s manje ambicioznim propisima i sprječava seljenje proizvodnje u zemlje s manje strogim pravilima o emisiji stakleničkih plinova te uspostavlja novi Socijalni fond za klimatsku politiku, koji je namijenjen za potporu kućanstvima i poduzećima pogođenim energetskim siromaštvom.
Napokon i brodovi
Nakon više od 10 godina rasprava i brodski promet bit će uključen u ETS.
Brodovi često koriste vrlo prljava goriva, koja se mogu smatrati otpadom u rafinerijama. Budući da gotov da ne postoje učinkoviti sustavi za pročišćavanje ispušnih plinova, to nije samo problem za klimu, već i za kvalitetu zraka u gradovima uz obale rijeka ili mora.
Hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak (HDZ/EPP) bila je izvjestiteljica Parlamenta za reformu sustava trgovanja emisijama u zrakoplovstvu.
Glavak ističe da se usvojenim reformama daje "konkretan alat za pomoć dekarbonizaciji sektora namjenom 20 milijuna emisijskih jedinica koje će biti dostupne kada se koriste održiva zrakoplovna goriva".
Zastupnica ocjenjuje da je politički sporazum oko paketa kompromisa postigao dobru ravnotežu između klimatskih ambicija u zrakoplovstvu i potpore industriji u ovoj tranziciji.
"Naša dužnost je zaštiti industriju, ali i voditi računa o klimatskim ambicijama i toga smo se pridržavali tijekom pregovora", rekla je Glavak za Hinu.
"Također, sporazumom poboljšavamo i transparentnost u zrakoplovstvu, a emisije s humanitarnih, medicinskih, vojnih i vatrogasnih letova ostaju izuzete iz ETS mehanizma. Mi isporučujemo rezultate obećanja oko klimatskih ciljeva, ali vodimo računa o realnim mogućnostima i štitimo industriju", rekla je Glavak istaknuvši ulogu njene političke skupine, Europske pučke stranke (EPP) u donošenju reformi.
EPP, čiji su zastupnici bili izvjestitelji za tri od pet usvojenih zakona, u svojim je objavama isticao kako je bio usredotočen olakšati tranziciju industriji i građanima, u krizi izazvanoj narušenim odnosima s Rusijom, do sada ključnom izvoznicom energenata za Europu.
"Teško je biti zelen kad si u crvenom", objavila je ta politička skupina na svojim durštvenim mrežama ističući da se zalagala za uspostavu fonda koji će poduzećima i građanima olakšati razdoblje prijelaza na obnovljive, zelene, izvore energije.
"Upravo iz aukcija emisijskih jedinica ETS II (do 65 milijardi eura) financirat će se Socijalni fond za klimatsku politiku namijenjen ranjivim kućanstvima, mikropoduzećima i korisnicima prijevoza koji su posebno pogođeni energetskim i prometnim siromaštvom. Dodatnih 25 posto sredstava bit će iz nacionalnih izvora (do procijenjenih ukupno 86,7 milijardi eura)", tumači Glavak.
Po dogovoru o kojem je izvješće pripremila Glavak predviđa se, među ostalim, postupno ukidanje besplatne dodjele emisijskih jedinica sektoru zrakoplovstva do 2026. godine. i s 20 milijuna emisijskih jednica kompenzira razlika u cijeni između fosilnog kerozina i ekološki prihvatjivijih goriva poput obnovljivog vodika i naprednih biogoriva.