Najčešće vrste ljudske infrastrukture su ceste, dalekovodi i urbana područja, dok se mnoge lokacije suočavaju s daljnjim zahvatima industrija poput rudnika i infrastrukture za vađenje fosilnih goriva i drugih sirovina koja će se graditi u budućnosti.
Istraživači iz BirdLife Internationala, WWF-a, RSPB-a i Sveučilišta u Cambridgeu proučavali su globalnu mrežu područja međunarodno priznatih kao ključnih za divlje životinje i prirodu - poznatih kao glavna područja bioraznolikosti (KBA).
Otkrili su da među 15.150 KBA tri četvrtine sadrže ceste, a više od trećine dalekovode i urbana područja.
Također su otkrili da bi potencijalni razvoj mogao rezultirati s dodatnih 2201 KBA koji sadrže rudnike (povećanje od 292 posto), dodatnih 1.508 KBA koje sadrže naftnu i plinsku infrastrukturu (povećanje od 72 posto) i daljnjih 1.372 KBA koji sadrže elektrane (povećanje od 589 posto).
Ljudska infrastruktura jedna je od glavnih prijetnji bioraznolikosti, rekla je Međunarodna unija za očuvanje prirode, uzrokujući uništavanje i fragmentaciju staništa, onečišćenje, povećani izlov i širenje invazivnih vrsta.
Ash Simkins, zoolog na Sveučilištu Cambridge koji je vodio studiju, rekao je: "Zabrinjavajuće je što ljudski razvoj postoji na velikoj većini mjesta koja su identificirana kao presudna za prirodu. Svjesni smo da je infrastruktura ključna za ljudski razvoj, ali potrebna je pametna gradnja".
"To u idealnom slučaju znači izbjegavanje ili na drugi način minimiziranje infrastrukture na najvažnijim lokacijama za biološku raznolikost. Ako infrastruktura mora postojati, onda bi trebala biti projektirana tako da prouzroči što je moguće manje štete, a da se utjecaji više nego kompenziraju drugdje."
Rad je objavljen u časopisu Biological Conservation.
Znanstvenici su preklopili karte s podacima o različitim vrstama infrastrukture kategoriziranim kao transport, brane i rezervoari, ekstrahiranje, energija i urbana područja s kartama područja presudnih za očuvanje bioraznolikosti.
Energija i ekstrahiranje su jedine kategorije za koje su bili dostupni neki globalni podaci o planiranom razvoju.
Regije s najvećim udjelom planiranog razvoja izvlačenja sirovina iz tla na područjima KBA su Južna Amerika, subsaharska, središnja i južna Afrika i dijelovi jugoistočne Azije.
Sve KBA u Bangladešu, Kuvajtu, Republici Kongo i Srbiji suočavaju se s potencijalom industrija za izvlačenje sirovina iz tla koje se razvijaju.
Znanstvenici su također rekli da razvoj obnovljive energije, koji zahtijeva rudarenje plemenitih metala koji se koriste u solarnim pločama, vjetroelektranama i baterijama, mora voditi računa o smanjenju svog utjecaja na biološku raznolikost.
Koautor studije dr. Stuart Butchart, glavni znanstvenik BirdLifea i znanstveni suradnik Sveučilišta u Cambridgeu, rekao je: "Na sastancima UN-a Cop15 o bioraznolikosti u Montrealu prošle godine, vlade su se obvezale zaustaviti izumiranja uzrokovana ljudskim djelovanjem. Rašireno uništavanje ili degradacija prirodnih staništa unutar KBA moglo bi dovesti do općeg izumiranja, stoga se postojećom infrastrukturom u KBA mora upravljati kako bi se utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru, a daljnji razvoj na tim lokacijama treba izbjegavati koliko god je to moguće."
Znanstvenici su rekli da infrastruktura može varirati u načinu na koji uzrokuje gubitak bioraznolikosti i da je potrebno više rada na proučavanju njezinog učinka na pojedinačne KBA-ove kako bi se moglo naučiti više o tome kako ga ublažiti.
Wendy Elliott, zamjenica voditelja za divlje životinje u WWF-u, rekla je: "Infrastruktura podupire naša društva, isporučuje vodu koju pijemo, ceste kojima putujemo i električnu energiju koja pokreće život. Ova studija ilustrira ključnu važnost osiguravanja razvoja pametne infrastrukture koja pruža društvenu i ekonomsku vrijednost za sve, dok istovremeno osigurava pozitivne rezultate za prirodu. Ostvariti ovo bit će izazov našeg vremena, ali uz pravo planiranje, dizajn i predanost to je sasvim moguće".