Na sastanku su sudjelovali vodeći stručnjaci te predstavnici udruga i zdravstvenih ustanova kako bi se unaprijedilo probire Nacionalnih preventivnih programa kroz reviziju postojećih te uvelo nove Nacionalne preventivne programa, rekao je Beroš, priopćeno je iz Ministarstva zdravstva.
Dr. Ivana Brkić - Biloš istaknula je da je rak debelog i završnog crijeva najučestalija zloćudna bolest u Hrvatskoj, a skoro petina oboljelih je mlađa od 60 godina.
Ako se rak debelog crijeva otkrije u ranoj fazi, petogodišnje preživljavanje iznosi oko 90 posto, no prema podacima Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva, svega oko 25 posto pozvanih osoba napravi test unutar programa, upozorila je. Zato se radi revizija postojećeg Nacionalnog preventivnog programa prema primjerima sjeverne i zapadne Europe te je pokrenuto donošenje Nacrta programa oportunističkog probira raka debelog i završnog crijeva u visokorizičnih pacijenata u ordinacijama obiteljske medicine.
Voditelj Nacionalnih preventivnih programa akademik Miroslav Samaržija, koji je pozicionirao Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća kao broj jedan u Europskoj uniji, rekao je da Hrvatska može ostvariti pozitivne iskorake u provedbi preventivnih programa.
Jedan od ključnih elemenata u uspješnoj provedbi je kompletna digitalizacija koja je omogućila integriranje svih razina zdravstvene zaštite, od primarne, sekundarne i tercijarne, te stavljanjem liječnika obiteljske medicine na centralno mjesto probira i naručivanja sudionika Nacionalnog programa. Time su stvoreni uvjeti da je odaziv na naručeni Low-Dose CT veći od 95 posto, dodao je.
Ministar Beroš zahvalio je akademiku Samaržiji i njegovu timu koji su, kaže, upravo radi odličnog dizajna programa i visokog broja uključenih sudionika dobili ulogu voditelja radne skupine ''Provedbena mreža programa ranog otkrivanja raka pluća'' u velikom europskom projektu dizajniranja, stvaranja kriterija i implementacije programa ranog otkrivanja karcinoma pluća na području svih zemalja EU. Naveo je riječi dr. Samaržije da u svojoj profesionalnoj karijeri nije spasio toliko ljudi koliko u ove dvije godine od kada je u provedbi preventivni program.
Kao pozitivan primjer provedbe istaknut je i Nacionalni program ranog otkrivanja dojke, koji je direktno povezan s kontinuiranim padom od 24 posto smrtnosti od ove opake bolesti u Hrvatskoj. Dr. Boris Brkljačić rekao je da je u sklopu programa, uz veliku posvećenost skupine stručnjaka radiologa, epidemiologa i ostalih liječnika kliničara te javnozdravstvenih djelatnika, ostvaren odaziv od 60 posto. Odaziv planiraju dodatno podignuti unaprjeđivanjem procesa pozivanja i komunikacijom svih dionika programa.
Poziv građanima na odazivanje preventimnim pregledima
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak istaknuo je važnost primarne prevencije, mijenjanja loših životnih navika, poput loše prehrane, debljine, pušenja, tjelesne neaktivnosti i prekomjerne konzumacije alkohola. Ključno je i rano otkrivanje raka i liječenje.
''HZJZ s mrežom županijskih zavoda ima važnu ulogu u osmišljavanju i provedbi ovih programa, a najvažnija je uloga HZJZ-a u praćenju i evaluaciji programa koja se provodi kroz Registar za rak. Stoga vidimo svoju ulogu u reviziji Nacionalnih preventivnih programa kao jednu od vodećih u suradnji s ostalim dionicima te s Ministarstvom zdravstva'', dodao je.
U završnoj je fazi i Nacrt Nacionalnog programa ranog otkrivanja melanoma te se dorađuju i protokoli za pokretanje pilot projekta u sklopu Nacionalnog programa raka vrata maternice.
Kako bi postigli još bolje rezultate, rekao je Beroš, potrebna je biti koordiniran na svim razinama zdravstvenog sustava, što je posebno vidljivo u Nacionalnom programu za probir i rano otkrivanje raka pluća.
Osigurano četiri milijarde eura u okviru Europskog plana za borbu protiv raka
U povodu Svjetskog dana bolesnika ministar zdravstva poručio je građanima da izdvoje svoje vrijeme i odazovu se na besplatne Nacionalne preventivne programe koji su mnogima spasili život.
Iz Ministarstva navode i da Nacionalni strateški okvir protiv raka i Europski plan protiv raka, koji su usvojeni u gotovo u isto vrijeme, pokazuje snažnu pozicioniranost Hrvatske na razini EU te spremnost uhvatiti se u koštac s rastućim problemom raka, za što se u okviru Europskog plana za borbu protiv raka osiguralo četiri milijarde eura.