Prema zadnjim podacima Registra za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), u 2020. godini zabilježeno je 23.230 novih dijagnoza raka, što je pad od 10,3 posto u odnosu na broj slučajeva u 2019.
No, zabilježeni pad u broju postavljenih dijagnoza raka u 2020. godini nije rezultat stvarnog smanjenja pojavnosti zloćudnih bolesti, ističe HZJZ.
Incidencija raka u stalnom je porastu u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, što je i očekivano zbog demografskih trendova, postojećih rizičnih čimbenika i sve preciznijih dijagnostičkih metoda.
HZJZ navodi kako je pad broja dijagnosticiranih slučajeva u 2020. godini vjerojatno rezultat kombinacije čimbenika povezanih s pandemijom covida-19, poput smanjene dostupnosti dijagnostičkih pretraga zbog djelomičnog zatvaranja bolnica, kratkotrajnog prekida provedbe nacionalnih programa ranog otkrivanja raka, ali i manje učestalosti traženja liječničke pomoći ili obavljanja sistematskih pregleda.
Slično je zabilježeno i u drugim zemljama, no na raspoloživost zdravstvenih usluga u Hrvatskoj djelomično su mogla utjecati i dva razorna potresa koja su nas zadesila 2020., dodaje HZJZ.
Stoga HZJZ naglašava važnost inzistiranja na provođenju preventivnih pregleda za probir i rano otkrivanje raka kako bi se taj manjak postavljenih dijagnoza nadoknadio i time smanjio utjecaj na buduće podatke o smrtnosti od raka.
Pad dijagnoza najveći tijekom proljeća i kraja godine
Tijekom 2020. rak je dijagnosticiran kod 12.326 muškaraca i 10.904 žena.
Najčešća sijela raka kod muškaraca, koji čine ukupno 60 posto novih slučajeva, su prostata, pluća i dušnik, debelo i završno crijevo, mokraćni mjehur i želudac, dok su kod žena najčešća sijela dojka, debelo i završno crijevo, pluća i dušnik, tijelo maternice i štitnjača.
Pad broja postavljenih dijagnoza bio je najveći tijekom proljeća 2020. godine, ali je zabilježen i krajem godine.
Relativno gledano, najveći pad novih dijagnoza, veći od 20 posto, zabilježen je kod raka bubrega, prostate i štitnjače. U apsolutnim brojevima, najveći pad je zabilježen za rak prostate, pluća te debelog i završnog crijeva.
S druge strane, za rak gušterače, zloćudne tumore mozga i drugih dijelova središnjeg živčanog sustava te drugih rijetkih sijela raka, zabilježeno je nešto više slučajeva nego u 2019. godini.
Po županijama, najveći relativni pad dijagnoza raka, oko 16 posto, bio je u Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj i Varaždinskoj županiji, a najmanji pad bio je u Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji. U Istarskoj županiji zabilježeno je pak 2,6 posto dijagnoza više nego u 2019. godini.
U apsolutnim brojevima, najveći pad broja dijagnoza zabilježen je u Gradu Zagrebu te u Osječko-baranjskoj i Zagrebačkoj županiji.
U Hrvatskoj bolja dostupnost lijekova, no lošiji ishodi liječenja raka
Hrvatska bolje stoji po dostupnosti lijekova od drugih članica EU, no po pitanju liječenja raka situacija je puno gora, a upravo stoga je važno podizanje svijesti o prevenciji te bolesti, istaknuto je u subotu na konferenciji "Fight & Win" održane povodom Svjetskog dana borbe protiv raka.
Tema borbe protiv raka je jedna od ključnih tema u Europskom parlamentu s obzirom na to da se 40 posto slučajeva može spriječiti, rečeno je na skupu te dodano da Hrvatska upravo stoga slijedi Europski plan za borbu protiv raka čiji je fokus na prevenciji i ranom otkrivanju bolesti.
Europska unija je usmjerila oko 170 milijuna eura na skrb oboljelih od raka. "Ovog puta ne moramo postavljati pitanja ima li novca, imamo ga, samo ga trebamo na kvalitetan način iskoristiti" rekla je Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu i glavna organizatorica skupa.
Zastupnica se osvrnula i na aktualne podatke, gdje je Hrvatska bolja po dostupnosti lijekova od drugih zemalja EU, a po pitanju liječenja raka je situacija gora. "Nisu sve zemlje u EU jednako razvijene i nemaju iste zdravstvene sustave, no moramo vidjeti kako možemo iskoračiti naprijed", objasnila je Glavak.
Rak pluća i dalje najčešći uzrok smrti
Rak pluća je i dalje najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj i u EU, no postoje razlike u broju oboljelih na broj stanovnika u pojedinim državama. U Hrvatskoj je najčešći rak prostate, pluća i debelog crijeva kod muškaraca, a kod žena rak dojke, pluća i debelog crijeva, no u slučaju raka dojke smanjena je smrtnost za 25 posto putem preventivnih pregleda.
"Kada dobijete onu omotnicu kod kuće nemojte ju ostaviti negdje sa strane" upozorila je Glavak upozoravajući na slabe odazive na nacionalne preventivne programe i važnosti podizanja svijesti građana o prevenciji.
Skrenuta je pažnja i na Europski digitalni centar za karcinom koji može biti prilika našim stručnjacima da se bolje povežu i rade na europskoj razmjeni podataka.
Beroš: Ministarstvo je bolno svjesno razine onkoloških problema
Na situaciju u Hrvatskoj se osvrnuo i ministar zdravstva Vili Beroš istaknuvši da je ministarstvo "bolno svjesno" razine onkoloških problema u populaciji. "Osnovni koncept i specifični ciljevi zdravstvene reforme, koje moramo provesti, je jačanje prevencije i rane detekcije oboljenja. U potpunosti smo u skladu s Europskim planom borbe protiv raka" rekao je Beroš.
Što se tiče preventivnih programa ministar Beroš je istaknuo da tu ključnu ulogu ima Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji radi na detekciji načina kako u Hrvatskoj utemeljiti preventivne zdravstvene preglede za spol i dob kad je to potrebno. Osvrnuo se i na uspjeh nacionalnog programa za prevenciju raka dojke te upozorio na slab odaziv muškaraca na preventivne programe usmjerene na rak debelog crijeva.