Čistoća gospodari otpadom u Rijeci i u osam lokalnih jedinica, a individualizirani sustav, ocjenjuju, uspješno se provodi u Klani, Čavlima, Jelenju, Viškovu i Kastvu te se do polovine iduće godine očekuje u Kostreni, Bakru i Kraljevici.
Procjenjuju da će za uvođenje sustava u Rijeci, zbog veličine područja, broja korisnika i urbanističkih posebnosti, biti potrebno od 18 do 24 mjeseca.
U riječkom prstenu individualni i poluukopani spremnici- barkod i elektronički ključ
Korisnicima u obiteljskim kućama i manjim zgradama u riječkom prstenu dodijeljeni su individualni zeleni spremnici za miješani komunalni otpad, plavi za papir i žuti za plastiku, metal i višeslojnu ambalažu. Naplaćuje se samo odvoz miješanoga komunalnog otpada.
Spremnici su označeni barkodom pa se pri pražnjenju registrira šifra korisnika i obujam predanog otpada, a podatci se šalju u sustav.
Za višestambene zgrade u Kastvu za miješani otpad upotrebljavaju se poluukopani spremnici, a korisnicima su dodijeljeni su elektronički ključevi. Otključavanjem se evidentira svako korištenje "otpadomjera", tj. broj ubačenih vrećica miješanog otpada obujma do 30 litara.
Na javnim površinama ostaju zajednički spremnici stakla i tekstila, ostali kućni otpad može se odložiti u reciklažnom dvorištu, a glomazni i zeleni otpad besplatno se odvozi s adrese korisnika.
Klana, Viškovo, Kastav i Rijeka, uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša, dijelu korisnika nabavili su i podijelili kompostere.
Iz Čistoće navode da su počele i aktivnosti odvojenog prikupljanja i zbrinjavanja biootpada pa će se on od ožujka u Viškovu prikupljati u vrećicama.
Za višestambene zgrade u Rijeci zaključani nadzemni spremnici
Sustav se nastavlja uvoditi i u Rijeci pa se za obiteljske kuće i manje zgrade dodjeljuju individualni spremnici, do sada njih 23.600. Sustav će se u Rijeci uvoditi sukcesivno, po mjesnim odborima.
Za višestambene zgrade, kojih je u Rijeci više od 3600, nedavno je odabran model sa zaključanim nadzemnim spremnicima većeg kapaciteta, s kontrolom pristupa i evidencijom odložene količine miješanog otpada. Korisnici će dobiti ključeve ili kartice za otvaranje spremnika za miješani otpad, koji će imati mjerni sustav za praćenje predane količine otpada. Naplaćivat će se svako odlaganje, tj. otvaranje spremnika, bez obzira na to je li odložena najveća dopuštena količina otpada.
Oprema za višestambene zgrade financirala bi se zajmom Čistoće, u kojoj procjenjuju da će za odabrani model biti potrebno 65 milijuna kuna.
Za uvođenje sustava potrebna prilagodba
Iz Čistoće ističu da je za uvođenje sustava ''od vrata do vrata'' potrebna prilagodba te kako se nakon dva do tri mjeseca uočava da je sustav funkcionalan i prihvaćen, a nepravilnosti se, ističu, rješavaju odmah.
Na pitanje hoće li cijene rasti odgovaraju da je to teško prognozirati jer su česte promjene cijena i zakonodavnog okvira na koje ne mogu utjecati.
Cijena prikupljanja komunalnog otpada na riječkom području u srpnju je usklađena s novim Zakonom. Nepromjenljivi dio određuju lokalne jedinice, za kućanstva iznosi 54,91 kunu bez PDV-a, a za nekućanstva 154,53 kune.
Promijenjen je i varijabilni dio kojim se pokrivaju troškovi zbrinjavanja u centru Marišćini, a koji su, kažu iz Čistoće, tijekom godine povećani više od 60 posto. Jednočlano kućanstvo plaća 75,15 kuna bez PDV-a, ili 61,23 posto više, a kućanstva s pet članova 156,11 kuna, ili 7,21 posto više.
Centar za gospodarenje otpadom Marišćina zbrinjava miješani komunalni otpad, a sada, zbog stanja tržišta, plaća preuzimanje proizvedenog goriva iz otpada. Početak njegova rada prije sedam godina obilježili su prosvjedi mještana zbog neugodnih mirisa, a nedavno je konsolidacija poslovanja povjerena novoj Upravi Ekoplusa, čiji su osnivači županija, Grad Rijeka, Općina Viškovo i Čistoća.
Sortirnica, kompostane, spalionica
Izgradnja građevina za gospodarenje komunalnim otpadom u ovlasti je gradova i općina pa bi u sustavu uskoro trebala biti i sortirnica u Mihačevoj dragi, koju je izgradio Grad Rijeka. Upravitelj te sortirnice bit će odabran u postupku javne nabave u prvoj polovici sljedeće godine.
Kompostana zasad nema dovoljno, a iz županije su najavili da će sufinancirati dokumentaciju za njihovu izgradnju.
O izgradnji spalionice otpada ili energane, koja bi omogućila jeftiniju toplinsku energiju, a mogla bi se koristiti gorivom iz otpada, raspravljalo se u javnosti, ali se lokacija u Rijeci zasad ne razmatra.
Do izgradnje Marišćine otpad se odlagao na odlagalište Viševac, uz koji je Čistoća, nakon njegove sanacije, izgradila pogon za proizvodnju električne energije iz odlagališnog plina iz kojeg je od 2017. u mrežu predano 7491,6 MWh električne energije.