Češko predsjedništvo je planiralo da se glasa o paketu odluka koji uključuje dogovor o minimalnoj stopi korporativnog poreza, makroekonomsku pomoć Ukrajini, zamrzavanje 7,5 milijardi eura Mađarskoj i odobravanje mađarskog nacionalnog plana za oporavak i otpornost.
Nakon što je Mađarska odbila dati suglasnost za makroekonomsku pomoć Ukrajini, češko predsjedništvo je odlučilo skinuti s dnevnog reda cijeli paket.
“Nismo mogli usvojiti paket u cjelini, ali nismo obeshrabreni. Naša je ambicija i dalje da u siječnju počnemo isplaćivati pomoć Ukrajini”, izjavio je češki ministar financija Zbynek Stanjura.
Sada se razmatra mogućnost sazivanja izvanrednog sastanka ministara financija, neki spominju sljedeći ponedjeljak, 12. siječnja. Ako situacija eskalira ne isključuje se mogućnost ni da se to pitanje nađe na dnevnom redu samita čelnika EU-a 15. i 16. prosinca.
Povjerenik za proračun Johannes Hahn rekao je da će Komisija pokušati već do sljedećeg mjeseca naći rješenje za Ukrajinu, možda kroz mehanizam pojačane suradnje, što je jedan od način da se izbjegne veto. Ali, u tom slučaju države članice trebale bi dati jamstva u svojim nacionalnim proračunima, a za to je u pojedinim državama potrebna odluka njihovih parlamenata, što može potrajati.
Odluka o prijedlogu da se Mađarskoj zamrznu sredstva treba se donijeti najkasnije do 19. prosinca.
Komisija je predložila da se Mađarskoj obustavi 65 posto sredstava iz tri operativna programa u okviru kohezijske politike, u iznosu od 7,5 milijardi eura.
Istodobno, Komisija je predložila da se odobri mađarski nacionalni plan za oporavak i otpornost koji se financira iz posebnog programa osmišljenog za suočavanje s posljedicama pandemije, ali da se isplata sredstava uvjetuje provedbom 27 ključnih etapa iz toga plana.
Za odluku o zamrzavanju 7,5 milijardi eura u okviru novog mehanizma prema kojem se korištenje sredstava iz europskih fondova uvjetuje poštovanjem vladavine prava, potrebna je kvalificirana većina, što znači da za to mora glasati najmanje 15 država članica, koje čine 65 posto ukupnog stanovništva EU-a.
Prema diplomatskim izvorima, Francuska i Njemačka nastoje sniziti iznos koji bi se zamrznuo, uz obrazloženje da je Mađarska u međuvremenu provela neke reforme. Sa zamrzavanjem sredstava ne slaže se ni dio zemalja srednje i istočne Europe, a to bi moglo značiti da ne postoji potrebna kvalificirana većina za odluku.
Mnogi ističu da bi bila potpuna katastrofa ako prvi pokušaj korištenja mehanizma uvjetovanosti ne dobije potrebnu kvalificiranu većinu jer bi to značilo propast golemih napora uloženih da se taj mehanizam, čija je svrha spriječiti odstupanje od demokratskih standarda i vrijednosti, uopće usvoji.