Skup je okupio čelnike institucija za Civilnu zaštitu iz država članica Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu (DPPI SEE), a sudjelovao je i direktor regionalnog Ureda UN-a za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) za Europu i središnju Aziju, kao i predstavnici Europske komisije, Svjetske banke i Programa za razvoj UN.
Ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite Damir Trut istaknuo je kako svake godine raste broj katastrofa, posebno prirodnih, sukladno klimatskim promjenama. „Kako bi stvorili otpornije društvo koje može odgovoriti i obraniti se od tih katastrofa, moramo ulagati u odgovore na te rizike, odnosno kako ih procijeniti i njima upravljati te kako sve to financirati“, rekao je Trut.
Podsjetio je kako je Vlada RH donijela 13 milijardi kuna vrijednu Strategiju upravljanja rizicima katastrofa, što je veliko ulaganje kroz idućih deset godina. „Time ćemo izgraditi infrastrukturu za obranu od poplava i provesti mjere za zaštitu od požara i za veću otpornost od potresa. Prirodne ugroze su sve ekstremnije, veće i brže“, poručio je Trut. Direktor regionalnog ureda UNDRR-a za Europu i središnju Aziju Octavian Bivol istaknuo je kako u posljednjih dvadeset godina broj katastrofa raste diljem svijeta, i gotovo ih je pet puta više nego u tri desetljeća prije toga.
„Govorimo o 300 do 500 katastrofa godišnje, što donosi značajan ekonomski gubitak od 170 milijardi dolara godišnje. S klimatskim promjenama broj katastrofa nastavlja rasti. Zato je bitno razgovarati o najboljem pristupu financiranju strategija za smanjenje broja katastrofa. Ne samo u pripravnosti, već i prevenciji, što je dugoročno isplativije“, rekao je Bivol.
Istaknuo je kako je potrebno primijeniti pristup „Think Resilience (Razmišljajte o otpornosti)“, koji bi omogućio, da ulaganja budu ne samo održiva, već i otporna. Na okruglom stolu istaknuto je kako mnoge vlade trenutno ne stavljaju dovoljan naglasak na važnost smanjenja rizika od katastrofa jer to vide kao ulaganje u nešto što se možda nikada neće dogoditi.
Zaključeno je kako veća ulaganja u smanjenje rizika ne samo spašavaju živote i izvore prihoda, već i znače velike uštede u smislu izbjegnutih budućih gubitaka i troškova obnove te stvaraju ekonomsku održivost i priliku za razvoj. Stoga znanje, podaci i kapaciteti za razumijevanje rizika moraju biti integrirani u sve faze planiranja u svim sektorima, tako da sve odluke i ulaganja budu ovisni o njihovom utjecaju na rizik i podržavaju jačanje otpornosti.
(Hina) xmarb yvkn