Konačnu odluku o proširenju šengena donose članice EU-a, koje su dio toga prostora bez unutarnjih graničnih kontrola. Uloga Europskog parlamenta u tom odlučivanju je samo savjetodavna, ali prema pravilima postupka, Vijeće, to jest države članice, mora zatražiti mišljenje od Parlamenta.
Iako to mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ipak je dobro da ono bude pozitivno i zbog političke poruke, a i zbog toga da se možda nekim članicama koje bi mogle imati određene rezerve prema proširenju šengena ne pruži prigoda da eventualno negativno mišljenje ne iskoriste kao izliku za protivljenje.
U ponedjeljak popodne će portugalski zastupnik Paulo Rangel, izvjestitelj Europskog parlamenta za primjenu šengenske pravne stečevine u Hrvatskoj, predstaviti nacrt izvješća na Odboru za građanske slobode.
U sklopu priprema za izradu nacrta izvješća Rangel je u subotu bio u Zagrebu, gdje je razgovarao s premijerom Andrejom Plenkovićem, ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem i predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem. Rangel je izrazio zadovoljstvo razinom pripremljenosti Hrvatske te je istaknuo pozitivne dojmove nakon posjeta policijskoj postaji u Cetingradu, Prihvatilištu za tražitelje azila Zagreb, Ravnateljstvu policije, kao i sa svim razgovorima na političkoj razini u Hrvatskoj.
Europska komisija je u listopadu 2019., nakon četiri godine evaluacije, zaključila da je Hrvatska poduzela potrebne mjere za pristupanje šengenu. Vijeće Europske unije je 29. lipnja 2022. pokrenulo postupak donošenja odluke o primanju Hrvatske, zatraživši od Europskog parlamenta mišljenje koje je potrebno za konačnu odluku o pristupanju. Vijeće EU-a tada je predložilo da se od 1. siječnja 2023. ukinu granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, a od 26. ožujka u zračnim lukama.
Za različite datume za ukidanje kontrola u zračnom prometu postoje tehnički razlozi.
U zračnim lukama u zemljama šengenskog prostora potrebno je promijeniti izlaze (gates) za zrakoplove koji dolaze i odlaze iz Hrvatske kako bi se putnici razdvojili, odnosno uputili na izlaze bez graničnih kontrola. Isto treba napraviti i u hrvatskim zračnim lukama.
To se uvijek radi prilikom sezonskog pomicanja sata. Prvi takav datum u ovom slučaju je zadnja nedjelja u ožujku sljedeće godine, to jest 26. ožujka.
Ubrzo nakon predstavljanja, o nacrtu mišljenja trebalo bi uslijediti glasovanje o njemu na Odboru za građanske slobode, a nakon toga i na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Potom se to mišljenje upućuje Vijeću EU-a koje onda donosi konačnu odluku o pristupanju Hrvatske u šengen, a to se odluka očekuje do kraja ove godine.
U ponedjeljak se u Bruxellesu održava godišnja konferencija o proračunu EU-a, na kojoj će video-vezom sudjelovati hrvatski premijer Andrej Plenković, kao jedan od glavnih govornika. Na ovogodišnjoj konferenciji u središtu pozornosti bit će uloga proračuna EU-a u podršci geopolitičkoj ulozi EU-u i jačanje strateške autonomije Unije.
Na konferenciji će između ostalih govoriti predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i povjerenik za proračun Johannes Hahn.
U srijedu će Europska komisija objaviti redovito godišnje izvješće o proširenju i napretku država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja prema članstvu u EU-u. Nekoliko godina ništa se bitno nije dogođala u politici proširenja EU-a, ali je ove je godine došlo do velikih pomaka. Nakon invazije Rusije na Ukrajinu, u lipnju je EU dodijelio status kandidata Ukrajini i Moldaviji i obećao europsku perspektivu Gruziji. U srpnju su otvoreni pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom koja je na to čekala 17 godina.
S druge strane, države koje već godinama vode pristupne pregovore, Srbija i Crna Gora nisu zabilježili napredak u tom procesu. S posebnom pozornošću se očekuje izvješće o Srbiji, koja se godinama odbija uskladiti s odlukama EU-a u zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, iako je to dužna napraviti. Srbija je uz Bjelorusiju i Tursku, jedina zemlja koja nije uvela sankcije Rusiji nakon njezina napada na Ukrajinu. EU je godinama Srbiji gledao kroz prste zbog toga, ali nakon ruskog napada na Ukrajinu sve više raste pritisak da se Beogradu kaže da više nije moguće sjedenje na dvije stolice i da, ako doista želi u EU, mora dijeliti njezine vrijednosti.
Bosna i Hercegovina još uvijek nije ispunila uvjete za dodjelu kandidatskog statusa, a Kosovo je jedina zemlja koja još nije ni podnijela zahtjev za članstvo jer neovisnost najmlađe europske države ne priznaje pet članica EU-a.
Turska je otvorila pristupne pregovore još 2005. zajedno s Hrvatskom, ali je taj proces već godinama zamrznut i Ankara se sve više udaljava od Europe.
U četvrtak se u Luxembourgu sastaju ministri pravosuđa, a u petak ministri unutarnjih poslova.
Ministri unutarnjih poslova će, između ostaloga, razmijeniti mišljenja o općem stanju šengenskog područja, s posebnim naglaskom na upravljanju vanjskim granicama, te će donijeti odluke o mjerama koje treba poduzeti u tom području.
U utorak i srijedu u Pragu će se okupiti ministri energetike na neformalnom sastanku na kojem će raspravljati o energetskoj krizi, uključujući i pitanje ograničenja cijene plina, oko kojeg se već neko vrijeme nastoji postići suglasnost među članicama.
Petnaest država članica, među kojima je i Hrvatske, traže da se ograniče veleprodajne cijene plina kako bi se pomoglo građanima i gospodarstvu u suočavanju s inflacijom, dok su Njemačka, Austrija, Nizozemska, Mađarska i Danska dosad bile protiv, uz obrazloženja da bi to moglo dovesti do poremećaja u opskrbi jer proizvođači mogli zaobići Europu i svoj plin prodavati drugdje po višoj cijeni.
Očekuje se da će Komisija izići s konkretnim prijedlozima za smanjenje cijene plina prije redovitog jesenskog sastanka na vrhu koji se održava 20. i 21. listopada u Bruxellesu.