Na panel raspravi koju su organizirali Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Mreža mladih Hrvatske, raspravljalo se o europskoj perspektivi šest zemalja zapadnog Balkana, područja koje uključuje Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju.
„Jedina od šest zemalja koje kucaju na vrata, koja je spremna pridružiti se EU, onakvoj kakva je ona danas, jest Crna Gora. To je činjenica, radi se o maloj zemlji, koja sa sobom ne nosi mnogo povijesnog tereta i može se brzo priključiti europskoj obitelji ako se fokusira na reforme”, rekao je nekadašnji povjerenik Europske komisije.
Međutim, tzv. "motor proširenja", koji je bio neizostavan dio povijesti Europske unije, nažalost je stao, dodao je Čeh. On smatra kako bi političkim liderima zemalja zapadnog Balkana poticajna mogla biti dodjela statusa zemlje kandidata Ukrajini i Moldaviji.
"Na kandidature Ukrajine i Moldavije trebali bi gledati kao na izazov za zemlje zapadnog Balkana, izazov za stvaranje potrebnih uvjeta na svim poljima, nužnih za završetak pristupnih pregovora. Također, nadam se da su političari iz zapadnih članica dobili poruku, a to je da je proširenje geopolitičko pitanje", istaknuo je.
Iako Hrvatska podupire proširenje Europske unije na zapadni Balkan, do proširenja ne dolazi zbog stagnacije na području reformi u navedenim državama, a ne samo zbog geopolitičkih razloga ili interesa, smatra zastupnik pučana (EPP) u Europskom parlamentu Karlo Ressler. Osim toga, procese nužne transformacije tih zemalja usporavaju i osjećaji frustracije koji se javljaju u dijelu javnosti.
"No, čak ni uspješni završetak procesa pristupanja, koji će trajati jako dugo, ne znači da je proces transformacije gotov. To još ne znači imamo zemlju s nezavisnim pravosuđem, vladavinom prava i ekonomskim perspektivama. Uz to, nove države članice ne mogu preko noći izgraditi instrumente kojima će utjecati na javne politike EU", rekao je Ressler.
Što se tiče stagnacije na području reformi, najveća prepreka je vladavina prava, poručila je eurozastupnica Željana Zovko, također iz redova EPP-a.
"Premda je vladavina prava najveći izazov, vjerujem da zapadnobalkanske zemlje mogu prihvatiti europske vrijednosti, na tome moramo vrijedno raditi i uvjeriti stare partnere da rad na proširenju EU-a postane prihvatljiva opcija", napomenula je.
Za razliku od Crne Gore, za koju Füle smatra da je spremna pridružiti se EU, Srbija je još daleko od spomenutog cilja, naglasila je zastupnica socijaldemokrata u Europskom parlamentu Alessandra Moretti, ujedno i predsjednica izaslanstva u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Srbije.
"Mislim da su Srbija i njezin predsjednik Aleksandar Vučić napustili ideju ulaska u EU, kao i standarde koji vrijede u europskim demokracijama", izjavila je.
Prihvaćanje EU-a kao projekta mira, suradnje i integracije najbolji je način da se stabilizira situacija na prostoru na kojemu je, između ostalog, počeo Prvi svjetski rat, tvrdi predsjednik Odbora Hrvatskog sabora za europske poslove Domagoj Hajduković.
"Za budućnost kontinenta vrlo je važno da zemlje zapadnog Balkana zadrže europsku perspektivu, inače bi je moga zamijeniti neka druga perspektiva, možda ruska, kineska ili neka treća. Kad smo mi ušli u EU, nismo očekivali da ćemo i nakon deset godina i dalje biti najmlađa članica", poručio je zastupnik saborskog kluba socijaldemokrata.
Kako bi većina građana, posebno mladih ljudi zadržali vjeru u europsku budućnost i podržali proces proširenja, potrebno je da upravo potrebe mladih ljudi imaju veću ulogu u pristupnim pregovorima, rekla je članica upravnog odbora Europskog foruma mladih Maria Rodriguez Alcazar.
"Edukacija politikama za mlade i načinu na koji se one donose otvara put prema njihovoj većoj participaciji. Moramo slušati njihove zahtjeve i osnažiti instrumente kojima raspolažu udruženja mladih i organizacije civilnog društva, to je ključ", kazala je Rodriguez Alcazar.
Spomenuti panel održan je u sklopu konferencije „Destination: Together in EU“ koja je održana u petak u Zagrebu na temu spremnosti Europske unije na nove članice te mladima kao aktivnim članovima društva, priopćeno je iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Konferencija je održana u partnerstvu s veleposlanstvima Češke i Francuske, a u sklopu Europske godine mladih.
Sudionici su raspravljali o spremnosti Europske unije na prihvaćanje novih članica te mladima kao pokretačima promjena i ključnim akterima u izgradnji mirnih i demokratskih društava, stoji u priopćenju.