U rujnu su provodeni referendumi o pridruživanju četiriju ukrajinskih regija Rusiji. Moskva je rezultate glasanja iskoristila kao temelj za pripajanje regija Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporižja, a Zapad i Ukrajina odbacili su referendume kao "lažne" i "namještene".
"Pozivamo na još jedan snažan paket sankcija koji ciljaju na sve koji imaju veze s nezakonitim referendumima jer nikada nećemo priznati takozvane rezultate. Tražimo koordinirane aktivnosti po pitanju zahtjeva za vizu i azil ruskih građana i konkretne prijedloge za pojačanu vojnu potporu", rekao je u raspravi hrvatski eurozastupnik Tonino Picula (S&D/SDP).
Članice Europske unije dogovorile su u srijedu novi krug sankcija Rusiji. Većina eurozastupnika podržala je taj potez, za razliku od nezavisnog hrvatskog eurozastupnika Mislava Kolakušića.
"Zamislimo i zapitajmo se da je Meksiko odlučio pristupiti Ruskoj Federaciji i postaviti nuklearne i druge projektile na granicu sa SAD-om, kakva bi bila reakcija SAD-a?", rekao je Kolakušić kolegama u Europskom parlamentu.
"Sankcije - imali smo 70 godina povijesnog iskustva kako utječu sankcije na pokušaj svrgavanja izabranih predstavnika te vlasti. Nakon 70 godina uvođenja ekonomskih sankcija, i to najviše razine, u Kubi i Sjevernoj Koreji i dan danas, sedam desetljeća kasnije, na vlasti su iste dinastije (...) Moramo se okrenuti diplomaciji, rat će dovesti do nuklearnog rata i pogibije stotina milijuna ljudi. Moramo koristiti iskustva povijesti i okrenuti se miru", dodao je Kolakušić.
Eurozastupnik Karlo Ressler (EPP/HDZ) reagirao je u raspravi na Kolakušićevu izjavu. "Povijest nam pokazuje da popuštanje ili razjedinjenost pred tiranijom ili pred imperijalizmom ne može pomoći, upravo suprotno. Povijest nam također pokazuje da ne doprinosi niti relativiziranje agresije, a posebno je neshvatljivo kada to dolazi iz usta kolege koji također dolazi iz države koja je samo prije 30 godina bila žrtva slične agresije", rekao je Ressler.
Hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak (EPP/HDZ) poručila je da EU ne treba ustupiti pred Ruskom Federacijom te da će nastaviti podržavati Ukrajinu.
"Ukrajinu nećemo napustiti bez obzira na prijetnje i zastrašivanja koja dolaze iz Kremlja jer, posebno mi iz Hrvatske, koji smo ne tako davno bili izloženi agresiji i podnijeli velike žrtve, znamo cijeniti slobodu za koju smo se izborili kako bismo uživali vrijednosti na kojima počiva Europska unija", rekla je Glavak, podržavši nastavak sankcija Rusiji.
"Jasna je razlika između nas koji govorimo jezikom mira i onih koji govore jezikom rata. Moramo ustrajati u svojim politikama i svojim vrijednostima, no biti svjesni ruske strategije u geopolitičkom smislu i njezinih imperijalističkih težnji. U obrani demokratskih vrijednosti trebamo poduprijeti mjere", rekla je Glavak u raspravi.
Ressler je za Hinu ocijenio da će "ishod rata u Ukrajini oblikovati cijelu Europu, kako ćemo mi živjeti, kako će živjeti naša djeca i zato je bitno da pokažemo jedinstvo u svemu i da se dogovori novi paket sankcija"
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predložila je na ključnoj raspravi ove plenarne sjednice ograničenje cijene plina za proizvodnju električne energije i zauzela se za zajednički sustav nabave energenata u EU-u.
Čelnica Komisije uoozorila je da će se nakon zime ponovno morati puniti skladišta plina, istaknuvši da bi EU "trebala imati zajednički sustav nabave energenata".
Europska unija nastoji što prije ukinuti ovisnost o ruskim energentima. Hrvatska je najavila proširenje kapaciteta LNG terminala na Krku i prognozira da će postati regionalni centar opskrbe plinom.
Ressler je istaknuo da je proširenje kapaciteta LNG terminala "dobro i za Hrvatsku i Europu". "U relativno smo boljoj situaciji nego neke druge države članice, ali je bitno da svi zajedno pokažemo solidarnost unutar EU-a i da prije svega ova zima prođe sa što manjim posljedicama za europske građane", dodao je.