Razlikujemo dva oblika toplinskih udara – klasični i naporom izazvani toplinski udar. Klasični toplinski udar nastaje prilikom duljeg izlaganja vrućini, a uglavnom se javlja u ljetnim mjesecima i kod starijih, posebno slabo pokretnih osoba. Toplinski udar izazvan naporom karakterističan je za zdrave i aktivne ljude, konkretnije, posebne skupine poput sportaša, građevinskih ili drugih radnika na otvorenom.
Simptomi toplinskog udara su crvena i vruća koža, glavobolja, smušenost, grčevi u mišićima, mučnina, malaksalost, razdražljivost, ubrzani rad srca i ubrzano disanje, nesvjestica i tjelesna temperatura iznad 40°C.
Najveću opasnost toplinski udar predstavlja kroničnim bolesnicima, posebno onima koji boluju od kardiovaskularnih bolesti, osobama starijim od 65 godina, djeci i radnicima na otvorenom, piše HZJZ
Kronični bolesnici moraju pripaziti na sljedeće:
- Redovito uzimajte propisanu terapiju
- Lijekove držite na temperaturi nižoj od 25°C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku)
- Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka
- Ako ste srčani bolesnik, nastojte izlaziti samo ujutro i navečer, odnosno onda kada su temperature niže, a tijekom dana boravite u klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24°C. ipak, ne zaboravite da razlika u temperaturi u kući/stanu i vani ne bi smjela biti veća od 7°C
- Svako pogoršanje zdravstvenog stanja obavezno prijavite svom liječniku
- Kontrolirajte i češće mjerite krvni tlak te vodite dnevnik tlaka
- Bubrežni bolesnici također trebaju biti na oprezu – povišena temperatura dodatno opterećuje rad bubrega
- Ako imate akutnu infekciju ili ste preboljeli neku akutnu bolest ili pak bili na operaciji, trebali biste izbjegavati izlaganje toplini
- Pijte dovoljno tekućine
- Jedite umjereno, a neka vaša prehrana bude bazirana na sezonskom povrću i voću.