“Europsko vijeće pozdravlja hrvatsko ispunjenje svih konvergencijskih kriterija utvrđenih u Ugovoru. Podržava prijedlog Komisija da Hrvatska usvoji euro 1. siječnja 2023. i poziva Vijeće da brzo usvoji relevantne prijedloge Komisije”, kaže se u nacrtu zaključaka.
To je predzadnji korak u procesu odlučivanja o pridruživanju Hrvatske europodručju. Zadnji korak bit će usvajanje triju zakonodavnih prijedloga o ulasku Hrvatske, što će se dogoditi na sastanku Vijeća za ekonomiju i financije 12. srpnja.
Glavna tema samita je pitanje proširenja, odnosno davanje kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji, dok bi Gruzija trebala dobiti obećanje o europskom perspektivi, što otprilike odgovora statusu potencijalnog kandidata.
Zasad nema naznaka da bi se itko protivio kandidatskom statusu za Ukrajinu i Moldaviju.
Zapadni Balkan
Čelnici će također razgovarati o zapadnom Balkanu i još jednom izraziti “punu i nedvosmislenu predanost” perspektivi članstva zemalja toga područja i pozvati na ubrzanje pristupnog procesa.
Prije samita EU-a, u četvrtak ujutro održat će se sastanak čelnika EU-a s njihovim kolegama sa zapadnog Balkana.
“Tri zemlje članice traže da se i Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata, ali ne vidim konsenzus oko toga”, izjavio je visoki dužnosnik EU-a, dobro upućen u pripreme samita.
Isti dužnosnik je dodao da je Komisija 2019. godine objavila mišljenje o kandidaturi Bosne i Hercegovine s 14 ključnih prioriteta koje bi država trebala ispuniti za dobivanje kandidatskog statusa.
“Ali, od tada nismo vidjeli nikakve reforme niti ikakav pomak u BiH”, rekao je taj izvor.
Istaknuo je da je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel nedavno primio čelnike parlamentarnih stranaka iz BiH, koji su usuglasili tekst pod nazivom “Politički sporazum o načelima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na europskom putu”.
Visoki diplomatski izvor je rekao da taj tekst nije bio prihvatljiv dvjema strankama iz Republike Srpske, a da jedan stranački čelnik nije došao “iz razloga za koje još uvijek nemam objašnjenje”.
Na sastanku stranačkih čelnika i članova predsjedništva BiH nije se pojavio predsjednik HDZ BiH Dragan Čović.
Francusko predsjedništvo posljednjih je dana pokušavalo riješiti pitanje bugarske blokade otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom. Još uvijek je nejasno hoće li ti napori uroditi plodom. U bugarskom parlamentu u četvrtak ujutro se glasa o povjerenju vladi Kirila Petkova.
Bugarska je tražila da se kao preduvjet za uklanjane blokade u pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju uvrste pitanje koja se odnose na zajedničku povijest, jezik, nacionalnih identitet.
Pod velikim pritiskom velikih članica EU-a, pogotovo nakon ruske agresije na Ukrajinu, iz Sofije su stigle neke naznake da bi mogla popustiti, zbog čega vlada ima problema unutar zemlje.
Iz vlade je izišla jedna stranka i sada više nema većinu u parlamentu
Povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi objavio je u srijedu na Twitteru zahvalu čelniku najveće oporbene stranke, bivšem premijeru Bojku Borisovu na “povijesnoj odluci njegove stranke za Europu i Sjevernu Makedoniju”, pristankom na otvaranje pristupnih pregovora u skladu s francuskim prijedlogom.
Pitanje je koliko je francuski prijedlog, koji je uvažio dio bugarskih zahtjeva, prihvatljiv za Sjevernu Makedoniju.
Europska (geo)politička zajednica
U okviru rasprave pod točkom “šira Europa” čelnici će razgovarati o odnosima EU-a s partnerima u Europi.
Početkom prošlog mjeseca, francuski predsjednik Emmanuel Macron zauzeo se za stvaranje "Europske političke zajednice" kako bi se povećala suradnja EU-a s drugim europskim zemljama budući da pristupanje tih zemalja EU-u nije realno u skorijoj budućnosti.
Nedugo nakon toga i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel predložio je stvaranje Europske geopolitičke zajednice te postupno uključivanje zemalja zapadnog Balkana u pojedine sektorske politike EU-a, sukladno njihovu napretku u procesu pristupanja.
U zemljama koje teže članstvu u Uniji pojavio se strah da bi taj novi okvir za suradnju mogao bi ti zamjena za punopravno članstvo.
U nacrtu zaključaka se izričito kaže da “takav okvir neće zamijeniti postojeće politike i instrumenta EU-a, posebice proširenje”.
U zaključcima o Ukrajini, čelnici će još jednom ponoviti čvrstu potporu toj zemlji i nastaviti pružati gospodarsku, vojnu, socijalnu, financijsku i humanitarnu pomoć.
Na samitu će biti riječi i o sigurnosti hrane, koju ugrožava ruska agresija na Ukrajinu, jer milijuni tona ukrajinskog žita ne mogu se izvesti zbog ruske blokade crnomorskih luka.