Ministri financija država članica u petak će na svom sastanku u Luxembourgu usvojiti preporuku, koju će im dan prije uputiti euroskupina, to jest ministri zemalja koje koriste euro. To je jedan od koraka prema konačnoj odluci o ulasku Hrvatske u europodručje, koja se očekuje na sljedećem sastanku Ecofina, 12. srpnja. Nakon usvajanja preporuke, održat će se konzultacije s Europskim parlamentom, a na samitu čelnika EU-a 23. i 24. lipnja očekuje se potpora Europskog vijeća. Na sastanku 12. srpnja Ecofin bi trebao usvojiti zakonodavne akte o pristupanju Hrvatske europodručju od 1. srpnja 2023. godine i s tim je cijeli postupak odlučivanja završen.
Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta u utorak će u Bruxellesu glasati o izvješću o napretku za tri zemlje zapadnog Balkana - Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Srbiju.
Nakon što prošli tjedan na plenarnoj sjednici u Strasbourgu nisu izglasana tri prijedloga iz paketa “Spremni za 55 posto”, koordinatori u Odboru za okoliš razgovarat će o sljedećim koracima s ciljem da se na mini-plenarnoj sjednici 22. i 23. lipnja usvoji pregovaračka pozicija Parlamenta o tim prijedlozima, nakon čega mogu početi pregovori s državama članicama.
Reforma sustava trgovanja emisijama (ETS) na prošlotjednoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta nije dobila potrebnu većinu, nakon čega je odgođeno glasovanje o još dva prijedloga iz zakonodavnog paketa “Spremni za 55 do 2030.", o Socijalnom fondu za klimatsku politiku i o Mehanizmu EU-a za prilagodbu ugljika na granicama.
Zakonodavni paket “Spremni za 55 do 2030.” plan je EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. godine i postizanje klimatske neutralnosti, to jest nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050., u skladu s ciljevima Europskog zakona o klimi.
Zastupnički klubovi u Europskom parlamentu sljedeći će tjedan imati pripremne sastanke za mini-plenarnu sjednicu 22. i 23. lipnja u Bruxellesu. Na toj plenarnoj sjednici govorit će i raspravljati sa zastupnicima hrvatski premijer Andrej Plenković u okviru nove serije rasprava pod nazivom “To je Europa”. U okviru tih rasprava, zastupnici razgovaraju s pozvanim čelnicima država članica o aktualnim pitanjima s kojima se EU suočava.
Europska komisija bi, prema najavama predsjednice Ursule von der Leyen, trebala do kraja sljedećeg tjedna objaviti mišljenja o kandidaturi za članstvo Ukrajine, Moldavije i Gruzije.
Kandidatura triju zemalja vrući je krumpir u rukama čelnika država članica koji će o tom raspravljati na samitu 23. i 24. lipnja. Dio zemalja snažno podržava da im se što prije odobri status kandidata za članstvo, dok je dio vrlo skeptičan s obzirom na situaciju oko politike proširenja, koja je u potpunom zastoju i za zemlje zapadnog Balkana, kojima je davno obećana europska perspektiva.
Čelnici 15 parlamentarnih stranaka Bosne i Hercegovine, jedne od zemalja zapadnog Balkana, koja još uvijek nema kandidatski status, u nedjelju popodne sastaju se s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom.
Bosnu i Hercegovinu u listopadu čekaju parlamentarni izbori, koji će se održati po postojećem izbornom zakonu, a koji omogućava bošnjačkim strankama preglasavanje malobrojnijih Hrvata. Iako su SAD i EU još prije raspisivanja izbora isticale potrebu za promjenom izbornog zakona istodobno su se zauzimali da se izbori trebaju održati i po postojećim pravilima ne postigne li se dogovor unutar BiH, što zapravo predstavlja potporu bošnjačkoj strani kojoj odgovora status quo.