U sklopu kampanje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koja će trajati godinu dana, predstavile su se javne ustanove iz svih krajeva Hrvatske.
Resorno ministarstvo želi potaknuti pozitivnu promjenu stavova i navika stanovništva, a niz aktivnosti tijekom godine već su prezentirali predstavnici Nacionalnih parkova Krka i Brijuni, parkova prirode Lonjsko Polje, Lastovsko otočje i Vransko jezero te javne ustanove Šibensko-kninske županije, Karlovačke, Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije te udruge Sunce.
Analizom na preko petsto vrsta, 47 posto staništa i vrsta nije u dobrom stanju, izjavio je za Hinu Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
"More nije u dobrom stanju, i tomu svjedočimo svakog dana. Kontinuirano bilježimo dolazak nekih novih vrsta i njihov utjecaj. I šume nisu u dobrom stanju. U kontinentalnom dijelu imamo jako veliki problem sa sušenjem ogromnih šuma jasena, preko 30 tisuća hektara tih šuma se osušilo", rekao je Duplić.
Posljednjih je godina sve prisutniji problem sa šumama hrasta lužnjaka kojeg u proljeće napada kukac mrežasta hrastova stjenica, a koji se hrani sokovima iz lista, pa su krošnje u srpnju već smeđe boje. "Pravo je pitanje hoćemo li za deset ili dvadeset godina imati spačvansku u šumu u ovom obliku u kojemu je danas poznajemo", upozorio se Duplić.
Upitan kako očuvati ugrožene vrste i staništa, rekao je kako Ministarstvo ulaže napore cijelim nizom aktivnosti od kojih je, kako je rekao, trenutno najveći izazov zaštita dodatne površine na moru. "Trenutno imamo 12,6 posto hrvatskog dijela Jadrana pod zaštitom, a to do 2030. želimo podići na 30 posto. Isto tako želimo naći i dodatne površine koje ćemo staviti pod strogu zaštitu, točnije da na njima nema nikakve vrste ribolova", kazao je.
Ustvrdio je da svatko od nas dati doprinos očuvanju prirode može, primjerice, odvajanjem otpada, većim korištenjem bicikala i javnog prijevoza te kupovinom proizvoda lokalnih proizvođača.