Projekt je predstavljen u sklopu obilježavanja Europskog dana parkova, 24. svibnja, izvijestili su iz Parka prirode Velebit.
Cerovačke špilje nalaze se na sjeverno-istočnoj padini velebitskog brda Crnopac u južnom dijelu Parka prirode Velebit, i jedne su od najvećih nalazišta špiljskog medvjeda u Hrvatskoj.
U sklopu obilježavanja Europskog dana parkova, također je očišćena Turić jama kod Gračaca, iz koje je izvađeno više od dva prostorna metra raznog otpada i ostataka strvina, rekao je Hini ravnatelj Parka prirode Velebit Mario Šaban.
Podsjetio je da je ovogodišnji slogan Europskog dana parkova: "Mi smo priroda: promisli, obnovi i ponovno poveži (We are Nature – Rethink, Restore, Reconnect)“. Cilj je povezivanje čovjeka s prirodom i podizanje svijesti o važnosti prirodnih vrijednosti, posebno u zaštićenim područjima.
U akciji su sudjelovali djelatnici Parka prirode Velebit, HGSS-a, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, građanske inicijative Čisto podzemlje i komunalnog poduzeća iz Gračaca.
Šaban je rekao da je u više od 900 speleoloških objekata u Hrvatskoj zabilježeno odlaganje mješovitog komunalnog i krupnog otpada i strvina, čime je u njima ugrožen jedinstven ekosustav te zalihe pitke vode.
Na žalost, kaže Šaban, samo ih je 50-tak očišćeno, a zlonamjerni pojedinci i dalje stvaraju divlja odlagališta diljem hrvatskog krša.
Katastar speleoloških objekata RH
Oko polovice površine Hrvatske pokriveno je specifičnim nadzemnim i podzemnim oblicima krša. Podzemni sustavi rezervoar su čak 70 posto zaliha pitke vode, a podzemni špiljski prostori staništa su za razne životinjske zajednice, čuvaju dokaze prošlog života, klime i geoloških procesa.
Podzemna staništa izuzetno su osjetljiva, podzemne vode krških područja karakterizira vrlo mala do nikakva mogućnost samopročišćavanja. Zato je glavni rizik špiljskih staništa upravo onečišćenje raznim otpadom, posebno u uvjetima klimatskih promjena na špiljska staništa te stanje podzemnih voda, upozorio je Šaban.
Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u suradnji sa speleološkim udrugama uspostavio je Katastar speleoloških objekata Republike Hrvatske, kao dio Informacijskog sustava zaštite prirode. Obrađeno je više od 4100 špilja i jama, a na aktualiziranju Katastra radi 31 speleološka udruga i Hrvatski geološki institut.