Unapređenje energetskih svojstava zgrada jedno je od najvažnijih čimbenika nastojanja da se smanje staklenički plinovi na 55 posto do 2030. godine.
Danas je gotovo tri četvrtine zgrada u Europi energetski neučinkovito, uglavnom jer su se mnoge izgradile prije ovih europskih zahtjeva, no očekuje se se da će se u velikoj većini njih živjeti do 2050. godine. Mnoge se griju i na fosilna goriva.
Odredbama Direktive obuhvaćene su energetske potrebe za toplinsku izolaciju, zagrijavanje i hlađenje prostorija i rasvjetu.
Osim što se Direktivom želi ubrzati obnova zgrada, cilj je osigurati i stabilno okruženje za odluke o ulaganjima. Od država članica zahtjeva se donošenje dugoročnih strategija obnove zgrada i postupno uvođenje minimalnih standarda energetskih svojstava.
"Rješavanje energetske učinkovitosti zgrada trebalo bi biti preduvjet za planove postizanja energetske učinkovitosti svake države članice, ali postojeće dugoročne strategije obnove koje su podnijele države članice neće nam omogućiti postizanje tog cilja ako ne prilagodimo naše životne i radne prostore" - istaknuo je izvjestitelj Seán Kelly (EPP).
"Neke države članice imaju visoke ciljeve, dok druge trebaju intenzivirati svoje napore i više ulagati. Komisija se slaže s Parlamentom kako državama članicama treba pomoći glede donošenja strategija te posebno uskladiti predložak za razvoj strategija", kazala je europska povjerenica Stella Kyriakides.
Direktiva bi poboljšala i elektromobilnost na način da bi se povećao broj parkirnih mjesta za punjenje električnih vozila u zgradama, ali i podržali drugi oblici prijevoza poput električnih bicikla koji zahtijevaju sigurno parkiranje u zgradama.