“S obzirom na izdašnost PDV-a kao izvora proračunskih prihoda, bilo kakvo zadiranje u njega zahtijeva jednu raspravu i dubinsku analizu prije bilo kakvog konačnog stava”, rekao je Marić odgovarajući na novinarsko pitanje na koje bi kategorije proizvoda i usluga Hrvatska mogla uvesti snižene stope PDV-a.
Ministri financija država članica postigli su u utorak suglasnost o novim pravilima kojima se ažurira popis roba i usluga za koje su dopuštene snižene stope PDV-a. Vijeće je također odlučilo ograničiti broj stavki na koje se snižene stope mogu primijeniti kako bi se spriječilo širenje sniženih stopa.
Prema postojećim pravilima, dopuštena je jedna standardna stopa od najmanje 15 posto te snižena stopa od pet posto.
Po novim pravilima, države članice bi mogle imati dvije zasebne snižene stope u iznosu između 5 posto i standardne stope, jedno izuzeće, tzv. nultu stopu, jednu sniženu stopu između nula posto i iznosa sniženih stopa.
Novim pravilima ažurirat će se popis robe i usluga na koje sve države članice mogu primjenjivati snižene stope PDV-a. Novi proizvodi i usluge koji se dodaju na popis uključuju one kojima se štiti javno zdravlje, koji su povoljni za okoliš i podupiru digitalnu tranziciju.
Ministar Marić objašnjava da se kod zadiranja u sustav PDV-a mora voditi računa o više čimbenika. Između ostaloga, to je vrlo izdašan prihod državnog proračuna. Kod snižavanja stopa nastoji se doprijeti do građana s nižim primanjima, što ne polučuje uvijek željeni učinak. Marić navodi primjer snižavanja PDV na lijekove bez recepta, na svježe meso i ribu, povrće i voće, gdje potrošači nisu osjetili skoro nikakvo smanjenje cijena.
“Pratili smo iz mjeseca u mjesec kretanja i utvrdili da je kod nekih od tih proizvoda u prvom koraku došlo do snižavanja cijena, ali ne u potpunosti u visini snižene stope PDV-a, a kod nekih proizvoda uopće nije došlo do smanjenja cijena, dapače, došlo je do njihova rasta. Stoga ću uvijek biti vrlo oprezan kada komentiram PDV jer smo svi skupa u ministarstvu financija svjesni njegove važnosti i njegove specifičnosti”, rekao je Marić.
Marić kaže da je Hrvatska pokazala da se smanjenjem izravnih poreza, poreza na dohodak i na dobit polučuju rezutati za gospodarstvo, zaposlenost i standard građana, ali se nada da će u dogledno vrijeme sazrijeti trenutak za smanjenje doprinosa. Izravni porezi i doprinosi imaju veće efekte na standard građana od neizravnih poreza poput PDV-a i trošarina.
Kao primjer uspješnog poreznog rasterećenja, Marić spominje smanjenje poreza na dobit, čime se postiglo da su prihodi od toga poreza porasli umjesto da su smanjeni zbog širenja porezne baze.
Dogovor ministara financija stupit će na snagu nakon što Europski parlament objavi svoje mišljenje. Parlament ovdje ima samo savjetodavnu ulogu, to jest Vijeće može ali ne mora uvažiti mišljenje Parlamenta.