Komisija je pozvala Hrvatsku, te Bugarsku, Grčku, Rumunjsku i Slovačku da propisno primjenjuju Direktivu o odlagalištima otpada i Okvirnu direktivu o otpadu.
Direktivom o odlagalištima otpada utvrđuju se standardi za odlagališta otpada kako bi se spriječili štetni utjecaji na ljudsko zdravlje, vodu, tlo i zrak. U skladu s tom direktivom države članice moraju poduzeti mjere kako bi osigurale da se odlaže samo obrađeni otpad.
Nedostaci na svih pet analiziranih odlagališta
U europskom zelenom planu i akcijskom planu za postizanje nulte stope onečišćenja postavljen je cilj nulte stope onečišćenja za EU, što doprinosi javnom zdravlju, okolišu i klimatskoj neutralnosti.
Sud EU-a presudio je 15. listopada 2014. da otpad prije odlaganja mora biti obrađen na najprimjereniji način kako bi se što više smanjili negativni učinci na okoliš i zdravlje ljudi. Nakon te presude Komisija je 2015. pokrenula je studiju kako bi istražila situaciju u pogledu odlaganja neobrađenog neopasnog komunalnog krutog otpada u državama članicama.
U okviru te studije u Hrvatskoj je analizirano pet odlagališta neopasnog otpada u pet županija. Otkriveni su nedostaci na svim posjećenim lokacijama kao i to da se komunalni otpad odlaže bez ikakve obrade. Odlagališta koja su bila predmet istrage nemaju potrebne infrastrukturne kapacitete, a isto vrijedi i za županije u kojima se nalaze ta odlagališta.
PDV
Hrvatska je zajedno s Danskom i Litvom dobila službene opomene u kojima je zatraženo da objasne kako su prenijele paket o PDV-u u e-trgovini u nacionalno zakonodavstvo.
Komisija je odlučila pokrenuti postupke zbog povrede protiv Danske, Hrvatske i Litve jer nisu dostavile dokumente s objašnjenjima u vezi s prenošenjem novih pravila na razini EU-a o PDV-u u e-trgovini
Cilj je novih pravila pojednostavniti PDV za poduzeća i potrošače uključene u prekograničnu prodaju na internetu unutar EU-a te stvoriti pravednije okruženje za prodavatelje iz EU-a ukidanjem izuzeća od PDV-a za robu male vrijednosti uvezenu iz zemalja izvan Europske unije.
U skladu sa sudskom praksom Suda, države članice moraju dovoljno jasno i precizno navesti nacionalne mjere kojima su prenijele obveze utvrđene direktivom EU-a. Budući da Danska, Hrvatska i Litva nisu pružile jasna objašnjenja načina na koji su prenijele te direktive, Komisija ne može provjeriti jesu li te države članice u potpunosti i ispravno prenijele relevantne odredbe u nacionalno zakonodavstvo.
Danska, Hrvatska i Litva imaju dva mjeseca za djelovanje. U protivnom im Komisija može uputiti obrazložena mišljenja.
Službene opomene prvi su korak u pokretanju postupka koji Komisija pokreće protiv zemalja koje krše europsko pravo. Ako se problem ne riješi u prvom koraku, Komisija onda šalje obrazloženo mišljenje, a ako ni to ne da rezultate, Komisija šalje predmet na Sud EU-a.