Hrvatska je do kraja 2020. iskoristila samo 49 posto sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondovi u koje spadaju Fond za regionalni razvoj, Socijalni fond, Kohezijski fond, Poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Fond za pomorstvo i ribarstvo.
S tim postotkom Hrvatska je na predzadnjem mjestu među ostalim zemljama EU-a. Na prvom mjestu je Finska, a na zadnjem Italija.
“Prosječna iskorištenost u EU-u je 55 posto što je jako nisko. Postoje još tri godine do kada se ova sredstva mogu iskoristiti, vjerojatno i hoće”, rekla je na sjednici Odbora za poljoprivredu Ivana Maletić, članica Europskog revizorskog suda.
Hrvatski poljoprivrednici slabo koriste EU sredstva
Hrvatski poljoprivrednici slabo koriste sredstva EU fondova, pokazalo je izvješće Europskog revizorskog suda, a kao razlozi navodi se nedostupnost fondova. Poljoprivrednici, nadalje, smatraju da su natječaji raspisivani na temelju uvjeta koje je njima nemoguće zadovoljiti, istaknula je Mostova zastupnica Ružica Vukovac.
“Ta su gospodarstva premala ili prestara, premlada, ima različitih ograničenja.. I zaista, na selu samo sporadično se uspijeva dobiti sredstva iz EU-a, a je jedan od problema – kako povezati one koji određuju uvjete i krajnje korisnike”, rekla je Vukovac.
Maletić navodi da natječaji trebaju biti usklađeni s potrebama korisnika, ali s druge strane, “ti natječaju moraju biti uklopljeni u ciljeve na razini EU-a jer je riječ o europskom novcu”:
“Previše toga se na razini EU-a pokušava standardizirati, a razlike među država članicama su velike”, rekla je Maletić.
“Ono što mogu preporučiti je što više dijaloga i rada s korisnicima i jačanje administracije kako bi se poljoprivrednici mogli rasteretiti i obavljati svoj posao, a da službe preuzmu administraciju. Važna je uloga institucija moraju biti zasta tu da pomognu korisnicima, ne možemo očekivati od malih gospodarstava da plaćaju konzultantske usluge za pripremu projekata”, napomenula je Maletić.
Neki od uzroka slabog korištenje EU sredstava u poljoprivredi su i greške koje se stalno ponavljaju, istaknula je Maletić, a vezane su uz javnu nabavu, državne pomoći i neprihvatljivost troškova projekta.
“Obveznici javne nabave, a to su javne institucije, imaju problem stalne izmjene kadrova pa dolazi do situacije u kojoj ono što su prethodni zaposlenici naučili, novi ne znaju. S druge strane, oni koji nisu obveznici javne nabave, a to su poljoprivrednici i poduzetnici, kada moraju primijeniti pravila o javnoj nabavi, u pravilu krivo primjenjuju te propise”, navodi Maletić te dodaje da im je potreba pomoć države “jer ne mogu stalno imati oko sebe konzultante”.
“Smatram da bi državne institucije malo više biti spremne na rizik, pomoći tim korisnicima, i ako se greške dogode, čak preuzeti rizik na sebe. U protivnom, dogodit će se da korisnici više neće htjeti koristiti EU fondove jer mnogi od njih već navode da im je zbog kompleksnih pravila lakše uzeti kredit nego dobiti poticaj”, objašnjava Maletić.
Smatra da institucije na razini EU moraju raditi na tome da se ta pravila primijene, posebno vezano za javnu nabavu u okviru prijave na natječaje, odnosno za poljoprivrednike i poduzetnike. Istaknula je da edukacija nedostaje na svim poljima i da to mora biti prioritet.
Europski revizorski sud dao je nepovoljno mišljenje o rashodima za 2020. “zbog značajne stope pogreške u plaćanjima i pogreške kod visokorizičnih rashoda”.
Utvrđene pogreške odnose se na neprihvatljive projekte i isplate, kršenje pravila o unutarnjem tržištu i o državnim potporama te nepridržavanje pravila o javnoj nabavi.
Nepovoljnim je ocijenjeno i daljnje povećavanje nepodmirenih obveza koje sada iznose 303,2 milijarde eura.
Izvješće navodi da većina država članice i dalje sporo iskorištavaju sredstva iz strukturnih i investicijskih fondova. Od ukupnih rezerviranih sredstava za iskorištavanje je preostalo još 45 posto, odnosno 209 milijardi eura.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir naglasila je da su preporuke Europskog revizorskog suda važne “jer mogu biti korektiv i pokazati nam u kojem se smjeru treba ići kod programiranja budućeg programskog razdoblja”.
“Europski revizorski sud analizira na koji način se troše sredstva naših građana, da li ta sredstva doista daju one rezultate koji su očekivani i da li mjere koje su osmišljene (…) ispunjavaju ciljeve koje smo željeli”, rekla je Petir.