Na ovotjednoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta zastupnici su s 563 glasa za, 122 protiv i 11 suzdržanih usvojili izvješće o strategiji EU-a za smanjenje emisija metana.
Izvješćem se „poziva Komisiju da predloži sveobuhvatan i obvezujući zakonodavni okvir za emisije metana“ a „Uniju da zauzme vodeću ulogu u globalnoj provedbi pouzdanog mjerenja, otkrivanje i saniranje istjecanja metana“.
Emisija metana trebala bi biti jedna od tema dolazećeg summita o klimi (COP26) u Glasgowu.
Metan je drugi najveći uzročnik klimatskih promjena nakon ugljikova dioksida (CO2), snažniji je od CO2 i doprinosi stvaranju prizemnog ozonskog sloja u nižim dijelovima atmosfere, a to snažno onečišćenje zraka uzrokuje zdravstvene probleme od kojih „svake godine imamo gotovo 20 000 preuranjenih smrtnih slučajeva“ stoji u Izvješću Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane.
„Sada je vrijeme da se na sastanku COP26 predloži i pregovara o obvezujućem globalnom sporazumu o smanjenju emisija metana“, naglasila je Maria Spyraki, izvjestiteljica za rezoluciju, i dodala da je „iznimno važno nastaviti s trenutnim i brzim smanjenjem emisija istovremeno pazeći na gospodarsku i društvenu održivost“.
Najviše metana u Uniji ispuštaju poljoprivredni (53%), energetski (19%) i sektor otpada (26%), a u izvješću zastupnici upozoravaju EU i na emisije metana iz starih i napuštenih rudnika te da ih "učinkovito zatvori i zapečati".
Zastupnici stoga traže obvezno praćenje, izvješćivanje i provjeru za sve sektore koji emitiraju metan i ističu da je za usporavanje klimatskih promjena i dostizanje klimatske neutralnosti do 2050. smanjenje emisija metana jedna od najisplativijih strategija.
Europarlamentarci se zalažu za širu primjenu ekoloških inovativnih mjera i tehnologija u svim sektorima.
„Moramo iskoristiti tehnološki napredak i moramo svaki sektor, pa tako i stočarstvo, prilagoditi smanjenju emisija metana“, rekao je u raspravi na plenarnoj sjednici Norbert Lins, iz kluba Europskih pučana.
Zabrinutost za mala i srednja poduzeća izrazila je predstavnica kluba Identitet i demokracija, Elena Lizzi rekavši da „u ovoj strategiji postoji rizik i prijetnja za manja gospodarstva".
"Budemo li imali drakonske mjere, to će biti na štetu malih poljoprivrednika“, upozorila je.
Povjerenica Komisije za energetiku Kadri Simson u obraćanju zastupnicima najavila je da će .„Zeleni plan utjecat će na milijune života i radnih mjesta u svim sektorima".
Simson rekla je da će „programi ruralnog razvoja biti glavni alat za podršku investicijama, inovacijama i savjetodavnim uslugama za prijenos znanja kroz zelenu tranziciju“.
Europski parlament u usvojenoj rezoluciji traži smanjenje emisija metana u poljoprivredi, no upozorava da „treba osigurati da se proizvodnja hrane ne seli izvan EU-a“, te da „uvezeni proizvodi trebaju zadovoljavati iste visoke standarde kao i oni proizvedeni u EU-u“.
Kao jedno od rješenja zastupnici vide razvoj kružnog gospodarstva i biogospodarstva koji će "otvoriti više radnih mjesta u primarnoj proizvodnji", a kao pokretača kružnog gospodarstva vide proizvodnju bioplina od poljoprivrednog otpada.
U skladu sa Zelenim planom, zatsuzpnici žele što prije ukinuti korištenje fosilnih goriva u EU-u te putem pozivaju „da se zaustavi potpora EU-a za širenje infrastrukture za fosilna goriva i da Komisija predloži zakonodavstvo za energetski sektor s obvezujućim pravilima o praćenju, izvješćivanju i provjeri“.
Što se tiče sektora otpada, europarlamentarci zaključuju da je „odlaganje otpada na odlagalištima način gospodarenja otpadom koji najviše onečišćuje“, stoga pozivaju Komisiju da postavi obvezujuće ciljeve EU-a za komercijalni i industrijski otpad i predloži ciljeve za ograničavanje proizvodnje preostalog otpada.