Radnici na digitalnim platformama su oni koji usluge nude putem interneta. Najčešće se radi o dostavnim službama hrane.
Europi je potreban okvir koji bi utvrdio uvjete i prava radnika na digitalnim platformama, rečeno je u raspravi o pravednijem sustavu i socijalnoj zaštiti tih radnika, što se aktualiziralo u pandemiji.
Ona kao jednu od posljedica imala je rad preko digitalnih platformi kojim je veliki broj tvrtki nastavio svoje aktivnosti, što je bio spas od zatvaranja i bankrota.
Izvješćem Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja skrenula se pozornost na radnike na tim platformama koji bi, u velikoj mjeri su se složili europarlamentarci, trebali imati pravednije radne uvjete, prava i socijalnu zaštitu.
Rezolucija je, naposljetku, usvojena sa 524 glasa za, 39 protiv i 124 suzdržana.
Pozvali su i Europsku komisiju da ispita postojeća pravila Unije koja se mogu primijeniti na tržište digitalnih radnih platformi te da osigura njihovu adekvatnu provedbu i primjenu.
"Svi radnici na platformama trebali bi imati pravo na naknadu u slučaju nesreće na poslu ili profesionalne bolesti te na socijalnu zaštitu", kazala Sylvie Brunel, izvjestiteljica u ime Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja.
"Sad je vrijeme za djelovanje. Radnicima na digitalnim platformama potrebna je pravna sigurnost", rekao je Nicolas Schmit, europski povjerenik za rad i socijalna prava.
Članica Odbora za promet i turizam Marianne Vind u prvi plan stavila je tvrtke Uber, Wolt i Deliveroo koje su uz inovacije donijele i nesigurne radne uvjete. "Kad tisuće ljudi zaglavi na nepredvidivim ugovorima, gube mogućnost planiranja vlastitog svakodnevnog života i financija. To nije dobro", rekla je.
Izvješće su podržali i europski pučani. "Ne bismo trebali boriti protiv dostignuća digitalne tehnologije putem zastarjelih propisa", kazao je njihov predstavnik Radan Kanev.
"Tražimo izgradnju nove, društvene, progresivne i suosjećajne Europe", kazala je Elisabeta Gualmini, ispred socijalista i demokrata, govoreći kako su socijalna prava i ljudska prava. "Inovacije i transformacije na tržištu rada moraju ići naprijed zajedno sa socijalnom zaštitom - zaštitom dostojanstva i sigurnosti radnika", dodala je Gualmini.
Elzbieta Rafalska u ime europskih konzervativaca i reformista, pak, smatra da pravila rada trebaju biti u nadležnosti država članica. "Europska unija može intervenirati samo u području slobodnog kretanja radnika i jednakog tretmana. Ovime se treba baviti na nacionalnoj razini, a ne na razini Europske unije", tvrdi.
Da je nužno regulirati tržište rada u raspravi smatra i hrvatska europarlamentarka Sunčana Glavak koja je podržala ulaganja u cjeloživotno učenje kako bi radnici bili spremni za digitalno doba.
"Budući da je Hrvatska turistička zemlja, zalažem se za posebnu zaštitu radnika putem platformi u sektoru turizma i prometa“, istaknula je.
Takvu pravnu nesigurnost treba riješiti uz poštivanje načela supsidijarnosti i različite pristupe država članica“, zaključila je.