Okrugli stol organizirala je Hrvatska paneuropska unija (HPEU) u suradnji sa Zakladom Hanns-Seidel.
„Suradnja i integracija umjesto sukobljenih suvereniteta temelji su na kojima su Europljani uspjeli prevladati povijest i stvoriti mir i prosperitet", istaknula je u svom govoru voditeljica ureda Zaklade Hanns-Seidel u Zagrebu, Aleksandra Markić Boban.
S obzirom na to da se Europska unija zadnjih desetak godina suočava s nizom kriza, od financijske i dužničke krize, migracijske krize, brexita, jačanja nacionalističkih i populističkih snaga do dovođenja u pitanje samih temeljnih vrijednosti EU-a, kao što su vladavina prava i solidarnost, Hrvatska paneuropska unija i Zaklada Hanns-Seidel žele podsjetiti na europsko zajedništvo, dodala je.
Akademik Mislav Ježić, predsjednik HPEU-a i potpredsjednik Međunarodne paneuropske unije, kazao je da se okruglim stolom obilježava 30 godina rada HPEU-a, koji je odigrao vrlo aktivnu ulogu u zalaganju za međunarodno priznanje RH, u obavješćivanju međunarodne javnosti i u dopremi humanitarne pomoći u vrijeme Domovinskoga rata, kao i u poticanju procesa europske integracije Hrvatske.
Okrugli stol je također doprinos radu Konferencije o budućnosti Europe, koja će biti svečano pokrenuta u nedjelju na Dan Europe u Strasbourgu, kazao je.
Hrvatska se ulaskom u EU vratila svojoj političkoj obitelji
Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić kazala je da je ulazak Hrvatske u EU prije osam godina bio povratak političkoj obitelji kojoj smo oduvijek pripadali i naglasila da smo kao članica te obitelji spremni ulagati i doprinositi njezinu boljitku.
„Ulaskom u Europsku uniju priključili smo se zajednici demokratskih europskih država koje su udružile svoj suverenitet kako bi ga osnažile, djelotvornije odgovorile na suvremene izazove i zajedno bile utjecajnije na globalnoj sceni”, kazala je.
„Time smo ostvarili jedan od svojih glavnih vanjskopolitičkih ciljeva te osigurali budućnost Hrvatske u okviru jedne od najrazvijenijih svjetskih zajednica”, dodala je.
No integracijski put Hrvatske još nije završen, napomenula je, dodajući da se u skoroj budućnosti očekuje pristupanje eurozoni i ulazak u Schengen na čemu hrvatska vlada aktivno radi.
Metelko-Zgombić istaknula je prednosti članstva u Europskoj uniji u okolnostima pandemije covida-19 i prateće gospodarske krize.
„U ovim kriznim vremenima svjedočimo snazi koju posjeduje Europska unija. Ta snaga je institucionalna, financijska i logistička. Europske institucije od početka stoje uz države članice i građane koje je ovakav scenarij snažno pogodio. Financijski se pomaže onima najugroženijima, a logistička snaga europskih institucija očituje se u bržoj distribuciji cjepiva (protiv covida-19) koja će nas uskoro, vjerujem, vratiti u normalniju svakodnevicu”, kazala je.
Konferencija o budućnosti Europe
Osvrnuvši se na Konferenciju o budućnosti Europe, Metelko-Zgombić je rekla da je riječ o jedinstvenom europskom projektu usmjerenom na dodatno jačanje europske demokracije koji građanima omogućuje da kroz uključive, otvorene i transparentne rasprave iznesu svoje ideje i vizije o budućnosti Europe.
Proces zajednički vode Europski parlament, Vijeće EU-a i Europska komisija, koji žele čuti želje građana i koji će na temelju dobivenih preporuka poduzeti daljnje korake u okviru svojih nadležnosti, objasnila je.
Sudjelovanje građana zajamčeno je na više načina, prvenstveno putem interaktivne višejezične digitalne platforme Europske komisije, na 24 službena jezika EU-a, pa tako i na hrvatskom. Bit će organizirani europski i nacionalni paneli, plenarna skupština Konferencije te posebni paneli i događaji za mlade, kazala je.
„Svi su pozvani iznijeti svoje ideje o zajedničkoj budućnosti kroz niz tema koje uključuju klimatske promjene i okoliš, zdravlje, snaženje gospodarstva, socijalnu pravdu i radna mjesta, EU u svijetu, vrijednosti i prava, vladavinu prava, sigurnost, digitalnu transformaciju, europske demokracije, migracije i obrazovanje, kulturu, mlade i sport.”.
Osnažiti demokraciju u EU
Govoreći o važnosti Konferencije o budućnosti Europe, potpredsjednica Europske komisije zadužena za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, koja u ime Komisije vodi taj projekt, istaknula je u video-poruci da Komisija želi uključiti sve građane u proces donošenja odluka na svim razinama.
„Samo izravnim angažmanom i promišljanjem možemo uspješno i konstruktivno provesti zelenu i digitalnu tranziciju”, naglasila je.
„To je važno za naše demokracije, jer se ljudi u ovim teškim vremenima osjećaju zaboravljenima. Oni za to okrivljuju demokraciju, ali demokracija je i dalje najbolji izum. Međutim, moramo poboljšati način na koji odgovaramo na potrebe građana”, dodala je.
Rekla je da je njezina zadaća osnažiti veze između ljudi i demokratskih institucija koje im služe, kako bi se smanjio jaz između očekivanja i realnosti.
Na okruglom stolu govorili su i hrvatski zastupnik zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol, koji je istaknuo da članstvo u EU nema alternativu za manje države, te regionalni direktor Zaklade Hanns-Seidel za jugoistočnu Europu Klaus Fiesinger i predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terrenoire koji su istaknuli važnost nastavka proširenja EU-a na države jugoistočne Europe.