U petak i subotu u portugalskom obalnom gradu Portu održat će se neformalni sastanak na vrhu čelnika država članica EU-a posvećen socijalnim pitanjima. Bit će to njihov prvi fizički sastanak od onoga održanog u prosincu prošle godine u Bruxellesu.
Glavna tema samita je jačanje socijalne dimenzije Europe, stvaranje uvjeta za uspješan pravedan, uključiv i otporan oporavak te zelenu i digitalnu tranziciju.
Čelnici će na najvišoj političkoj razini potvrditi posvećenost provedbi europskog stupa socijalnih prava, koji je proglašen 2017. godine u Goeteborgu.
Čelnici će dati potporu i akcijskom planu koji je u ožujku predložila Komisija. Akcijskim planom utvrđuju se tri glavna cilja koja EU treba ostvariti do 2030.
Prvi cilj je osigurati zaposlenost najmanje 78 posto stanovništva u dobi između 20 i 64 godine, drugi je da 60 posto odraslih osoba treba pohađati neki oblik osposobljavanja svake godine, a treći je smanjiti broj osoba kojima prijeti opasnost od siromaštva ili socijalne isključenosti za najmanje 15 milijuna ljudi.
Nakon socijalnog samita, čelnici EU-a sudjelovat će na virtualnom sastanku na vrhu EU-Indija. Indijski premijer Narendra Modi otkazao je posjet Portu zbog dramatične situacije s pandemijom covida-19 u zemlji i stoga će se umjesto fizičkog održati virtualni sastanak.
U nedjelju, 9. svibnja, trebala bi biti otvorena Konferencija o budućnosti Europe. Trebala je početi još 9. svibnja prošle godine, ali je sve moralo biti odgođeno, jednim dijelom zbog pandemije koronavirusa, ali ponajviše zato što se čelnici europskih institucija nisu mogli dogovoriti tko će predsjedavati Konferencijom.
Prema prvotnim planovima na čelu Konferencije trebala je biti “istaknuta europska ličnost”. Europski parlament je kandidirao liberalnog zastupnika, bivšeg belgijskog premijera Guya Verhofstadta, koji je uvjereni europski federalist, ali koji je dobrom dijelu europske politike potpuno neprihvatljiv.
Na kraju je postignut tipičan europski kompromis tako da će Konferencijom predsjedavati tročlano predsjedništvo, u kojem će biti predsjednica Komisije, predsjednik Parlamenta i premijer zemlje koja obnaša rotirajuće predsjedništvo Vijećem EU-a.
Rasprave u okviru Konferencije odvijat će se bilo virtualno preko digitalnih platformi, bilo fizički kada i ako to budu dopuštale epidemiološke okolnosti.
U zajedničkoj deklaraciji triju institucija EU-a navode se moguće teme o kojima će se raspravljati, poput zdravlja, klimatskih promjena, socijalne prave, digitalne transformacije, ulozi EU-a u svijetu, jačanju demokratskih procesa u upravljanju EU-om. Taj popis mogućih tema nije konačan, bit će moguće raspravljati o svemu što građane zanima u pogledu budućnosti Unije.
Konferencija bi trebala završiti sljedeće godine usvajanjem zaključaka u kojima bi se sažeo sadržaj održanih rasprava, a onda bi temeljem tih zaključaka institucije EU-a trebale djelovati.
Bilo je planirano da se ne bježi ni od promjena temeljnih ugovora EU-a, ako takvim zaključkom rezultira Konferencija, ali za to postoji vrlo malo spremnosti. Svi su svjesni da je za promjene ugovora potrebno jako dugo vremena, da ih moraju potvrditi sve zemlje članice, bilo u parlamentima, bilo na referendumu, što je zapravo minsko polje iz kojeg je teško izići.
U četvrtak će se u Bruxellesu sastati ministri obrane u okviru Vijeća za vanjske poslove.