Matić, član Odbora za ribarstvo Europskog parlamenta, istaknuo je tim povodom da se pri odabiru lokacija za projekte obnovljivih izvora treba uzeti u obzir utjecaj na bioraznolikost i morske ekosustave.
„Razvoj energije iz obnovljivih izvora na moru mora biti u skladu sa zakonodavstvom EU-a u području zaštite okoliša i integriranom pomorskom politikom. Odabir lokacije za projekt energije iz obnovljivih izvora na moru osjetljiv je postupak. Morski prostori određeni za iskorištavanje energije na moru trebali bi biti usklađeni sa zaštitom bioraznolikosti, uzeti u obzir socioekonomske posljedice za sektore koji se oslanjaju na dobro zdravlje morskih ekosustava i u što većoj mjeri integrirati druge načine korištenja morem“, kaže Matić (SDP/S&D).
Danas se u 'offshore' vjetroelektranama proizvodi čista električna energija, koja je konkurentna i sve češće jeftinija od postojeće tehnologije koja se temelji na fosilnim gorivima, napominje se u priopćenju.
Sredozemno more ima velik potencijal za energiju vjetra na moru (uglavnom plutajući objekti) i dobar potencijal za energiju valova te lokalizirani potencijal za energiju plime i oseke. Skupina na visokoj razini za energetsku povezanost središnje i jugoistočne Europe (CESEC) mogla bi poticati inicijative za regionalnu suradnju od Jadranskog mora prema istoku.
Matić ističe da "'Offshore' energija iz obnovljivih izvora jedan je od najperspektivnijih načina za povećanje buduće proizvodnje električne energije u nadolazećim godinama tako da se na cjenovno pristupačan način postignu europski ciljevi dekarbonizacije i očekivani rast potražnje za električnom energijom".
„Prednost Europe kao predvodnika u području energije iz obnovljivih izvora na moru temelji se na golemom potencijalu koje nude mora Europske unije, od Sjevernog i Baltičkog mora, preko Atlantskog oceana do Sredozemnog i Crnog mora, kao i mora koja okružuju najudaljenije regije EU-a te prekomorske zemlje i područja. Iskorištavanje tog tehnološkog i fizičkog potencijala ključno je ako Europa želi ostvariti svoje ciljeve smanjenja emisija ugljika za 2030. i postati klimatski neutralna do 2050.“, zaključio je Matić.
EU-ove industrije energije iz obnovljivih izvora snažno razvijaju i nove tehnologije za plutajuće 'offshore' vjetroelektrane, navodi ured zastupnika u priopćenju.
Brojni projekti za plutajuće objekte već postoje ili se izrađuju, ali nijedan ne prevladava u ovoj fazi. Očekuje se da će do 2024. biti puštene u pogon plutajuće 'offshore' vjetroturbine kapaciteta 150 MW. Uz to, industrija EU-a svjetski je predvodnik u razvoju tehnologija za iskorištavanje energije oceana, uglavnom energije valova te energije plime i oseke. Poduzeća iz EU-a posjeduju 66 % patenata povezanih s energijom plime i oseke te 44 % patenata povezanih s energijom valova, dok su 70 % svjetskih kapaciteta za energiju oceana razvila poduzeća sa sjedištem u Uniji.
Inicijativom „Čista energija za otoke EU-a” osigurava se dugoročni okvir za suradnju radi promicanja projekata koji se mogu ponoviti i prilagoditi, uz financiranje koje pružaju investitori iz privatnog sektora, iz relevantnih instrumenata potpore EU-a i tehničku pomoć kako bi se ubrzao prelazak na čistu energiju na svim otocima EU-a.
Novim programom InvestEU mogu se osigurati potpore i jamstva za tehnologije u nastajanju kako bi se njegovim različitim dijelovima ubrzala privatna ulaganja, primjerice podupiranjem istraživanja i inovacija, razvoja infrastrukture i strateških industrija. U kontekstu plana oporavka na temelju instrumenta NextGenerationEU, Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) u iznosu od 672,5 milijardi EUR usmjerava 37 % ka zelenoj tranziciji i stoga bi mogao poduprijeti reforme i ulaganja u energiju iz obnovljivih izvora na moru u okviru vodeće inicijative „Energija” stoji u priopćenju.