Početak ovogodišnjeg Europskog parlamentarnog tjedna, na kojem se sastaju predstavnici Europskog i nacionalnih parlamenta članica Unije, zemalja promatrača i kandidata, kako bi razgovarali o ekonomskom upravljanju Europskom unijom, okupio je, uz zastupnike, predsjednike Europskog i portugalskog parlamenta, kao i šefove Europskog vijeća, Europske komisije, UN-a, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Europske središnje banke.
U online raspravi o prioritetima gospodarske politike u razdoblju oporavka istaknuto je da bi ova kriza mogla pružiti priliku za obnovu gospodarstva EU u skladu sa ciljevima europskog Zelenog plana i Pariškog sporazuma o klimi.
Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli rekao je kako je kriza koju je donijela pandemija "izravna posljedica gospodarskog modela koji je poticao na maksimalističkom iskorištavanju resursa", i koji je doveo deforestacije golemih razmjera, širenja intenzivne poljoprivrede, urbanizacije, onečišćenja i osiromašenja bioraznolikosti. te da je više nego ikad naglasila neodrživost ovog ekonomskog modela.
Napomenuo je kako će europske financije i preispitivanje instrumenata ekonomskog upravljanja biti važni čimbenici europskog gospodarskog oporavka.
Predsjednik portugalskog parlamenta Ferro Rodrigues naglasio je potrebu za preispitivanjem ekonomskog upravljanja EU-a kako bi se izbjeglo potkopavanje programa oporavka EU-a, navodi Europski parlament (EP) na svojim stranicama.
Rodrigues je upozorio da neke države članice još nisu ratificirale dogovore o mjerama oporavka. Na razini Europske Unije mora se postići napredak na europskom stupu socijalnih prava, rekao je, naglasivši da će pandemija "dodatno pogoršati problem socijalne isključenosti".
Glavni tajnik UN-a António Guterres Istaknuo je kako se oporavak treba temeljiti na načelima održivosti. Upozorio je na opasnosti od nejednakog oporavka od krize na globalnoj razini, rekavši da je uvođenje cjepiva već nagovijestilo da će se pojaviti nejednakosti. Klimatski ciljevi moraju ostati vrlo visoko na globalnoj agendi, naglasio je, ističući da prijetnja klimatskih promjena nije nestala dolaskom pandemije. pozvao na zajedničko djelovanje
Izvršna direktorica MMF-a Kristalina Georgijeva upozorila je na neravnomjeran oporavak među zemljama, uključujući i samu EU, rekavši da bi, ako se ne poduzmu mjere, to moglo dovesti do velikih razilaženja 2021. godine i sporih usklađivanja među nacionalnim ekonomijama. Također je upozorila i na prerano ukidanje politika prilagodbe i rekla da bi takve potporne fiskalne politike trebale biti popraćene strukturnim reformama kako bi ekonomije postale zelenije i digitalnije, prenio je Europski parlament.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel rekao je da se gospodarstva nakon pandemije trebaju graditi na klimatskim i digitalnim prioritetima. Te politike EU-a za oporavak od pandemije moraju biti oblikovane prema potrebama mlade generacije "čije je živote pandemija dramatično izmijenila", dodao je.
Predsjednica Europske komisije Ursula Von Der Leyen naglasila je potencijal sredstava instrumenta „EU sljedeće generacije”, rekavši da bi oni mogli biti presudni za oblikovanje zelenijih, digitalnijih i sveobuhvatnijih gospodarstava EU. Dodala je da nacionalni parlamenti "iskoristiti priliku" kako bi ove fondove iskoristili za razvoj svojih država i naprave iskorak u odnosu na politike prije pandemije.
Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde istaknula je važnost daljnje zaštite ekonomija, istovremeno radeći na njihovoj transformaciji. Također je istaknula važnost fondova za oporavak i potrebu da nacionalna razina preuzme svoju odgovornost, stoji u priopćenju EP-a.
O prioritetnim politikama u gospodarskom oporavku nakon pandemije usporedno su po odborima s portugalskim kolegama raspravljali i europarlamentarci.