"Glavni pritisak prema vodstvu Europske komisije od svih predsjednika i premijera (...) u razgovoru s ključnim farmaceutskim tvrtkama s kojima je EU sklapao ugovore je da se distribucija tog cjepiva ubrza", rekao je u petak nakon samita EU-a.
"Tu smo svi, uključujući i mene, bili unisoni i vrlo čvrsti", rekao je.
I europske vlade i institucije u Bruxellesu frustrirane su sporošću procjepljivanja stanovništva bloka zbog kašnjenja farmaceutskih tvrtki u poštivanju ranije dogovorenih isporuka.
Do sada je u EU-u, prema procjeni EK-a, cijepljeno osam posto stanovništva starijeg od 18 godina. Od tog broja je pet posto primilo drugu dozu, rekao je premijer na konferenciji za novinare kojom je osim tema EU samita pokrio i čitav niz domaćih tema.
Cilj je do ljeta cijepiti 70 posto stanovništva, što je otprilike 255 milijuna ljudi, rekao je inzistirajući da su to izazovi u smislu količina.
Europska komisija će nastaviti razgovore s čelnicima farmaceutskih kompanija, a to su Pfizer/BioNtech, Moderna, AstraZeneca, a tijekom ožujka se očekuje i odobrenje za cjepivo Johnson & Johnson.
"Hrvatska će praktički biti na putu da s povećanjem količina cjepiva koja će biti distribuirana do ljeta cijepi veći broj ljudi", rekao je premijer.
Hrvatska je naručila 6,8 milijuna doza, naglasio je Plenković istaknuvši da je riječ o količini koja premašuje potrebe punoljetnog stanovništva.
Tako do 31. ožujka Hrvatska očekuje do 730.000 doza cjepiva od čega 300.000 doza Pfizerova, 80.000 doza Moderne i 350.000 AstraZenece, rekao je.
Nadalje, sudionici samita su zaključili da nove varijante covida-19 zabrinjavaju i epidemiološke mjere moraju biti "proporcionalne prijetnji".
Sudionici su u četvrtak navečer razmijenili mišljenja o certifikatima o cijepljenju, tzv. zelenim propusnicama te zadužili stalne predstavnike članica u Bruxellesu da nastave razgovore o toj temi.
U trećem mjesecu očekuje se odobrenje Europske agencije za lijekove (EMA) za još jedno cjepivo Johnson & Johnson, pored dosad tri odobrena.
Naglasio je da će hrvatska vlada ići uvijek za tim da cjepivo koje ide na tržište bude sigurno i u tom smislu ako nadležne agencije odobre cjepivo ruske ili kineske proizvodnje Hrvatska s time nema problem.
Strateški kompas
Virtualni sastanak nastavljen je u petak na temu obrane i sigurnosti na kojem je sudjelovao i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
Tema razgovora bio je tzv. "strateški kompas", rekao je hrvatski premijer.
Podsjetio je da se prije dvadesetak godina govorilo o novoj europskoj sigurnosnoj strategiji, a zatim je ona bila revidirana prije desetak godina.
Novi dokument za ovo desetljeće, strateški kompas o kojem će rasprava početi prije ljeta, trebao bi biti prihvaćen sredinom ožujka 2022.
"To bi trebao biti dokument koji bi u obrambenom i sigurnosnom smislu trebao definirati razinu Europske unije i njezine ambicije u participiranju i osiguranju globalnog mira i sigurnosti", rekao je.
Hrvatska želi komplementarnost Europske unije i NATO-a jer je članica obiju organizacija, rekao je.
Također "želimo i da se osnaži transatlantsko partnerstvo", rekao je.
U tom smislu Hrvatska želi jačanje temelja industrijske i tehnološke baze obrambene industrije na europskom teritoriju.
To naravno uključuje hrvatske tvrtke koje se bave obrambenom industrijom.
U nastavku konferencije za novinare koja je pokrila široku paletu tema od izbora predsjednika Vrhovnog suda, preko pada BDP-a do diskriminacije u riječkom odnosno imotskom kafiću, premijer je podsjetio da će se od ponedjeljka ublažiti neke epidemiološke mjere u pandemije.
Poseban naglasak stavio je ekonomske mjere hrvatske vlade u pandemiji u smislu praćenja privatnog sektora hrvatskog gospodarstva.
"Odlučili smo pratiti (onaj dio gospodarstva koji ne može raditi) s naknadama od 4000 kn i pratiti fiksne troškove", rekao je.
"Nastojimo stvoriti preduvjete za gospodarski oporavak i što veću normalizaciju života u Hrvatskoj", rekao je.