Merkel se oglasila nakon samita 27 čelnika EU-a na kojem su podržali proširenje popisa fizičkih osoba i poduzeća u Turskoj koji će biti sankcionirani zbog istraživanja plina u istočnom Sredozemlju, u vodama na koje pravo polažu Grčka i Cipar.
"Također smo razgovarali kako bi se o pitanju izvoza oružja trebalo raspravljati unutar NATO-a. Kazali smo da stajalište prema Turskoj želimo koordinirati s novom američkom administracijom", rekla je Merkel.
EU i NATO najavljuju samit s novoizabranim američkim predsjednikom Joe Bidenom nakon što u siječnju preuzme dužnost.
Prema Eurostatu, EU je 2018. u Tursku izvezao oružja i streljiva, uključujući i raketne projektile, u vrijednosti od 54,53 milijuna američkih dolara, no prodaja zrakoplova iznosi nekoliko milijardi dolara.
Najveći izvoznici oružja u Tursku od 2015. do 2019. su SAD, Italija i Španjolska.
Članice EU-a sve su kritičnije prema Turskoj, kako zbog izazivanja napetosti s Grčkom, tako i turskim miješanjem u stanje u Libiji te kupovine ruskog naoružanja.
Na listopadskom samitu EU je zaprijetio Turskoj opsežnijim ekonomskim sankcijama ako nastavi s provokacijama, što se sada, po završetku ovog samita, ne spominje, iako je Ankara "nastavila s jednostranim potezima i provokativnim aktivnostima te zaoštrila retoriku protiv EU-a, članica EU-a i europskih čelnika".
Grčka je nezadovoljna zbog oklijevanja EU-a da strože kazni Tursku, a Francuska, nezadovoljna turskom politikom u Siriji i Libiji, tražila je uvođenje sankcija protiv određenih gospodarskih sektora u Turskoj, ali nije dobila širu potporu za to.
Skupina zemlja na čelu s Njemačkom, Španjolskom i Italijom zauzima se da se u odnosima s Turskom diplomaciji osigura više vremena.