Čelnici parlamenta i političkih grupacija u Europskom parlamentu, Konferencija predsjednika, u srijedu su razmotrili i prihvatili dogovor o višegodišnjem proračunu EU-a postignut s Vijećem u utorak, a u raspravi na plenarnoj sjednici u Bruxellesu zastupnici su ga gotovo jednoglasno ocijenili velikim uspjehom parlamenta.
Predsjednik parlamenta David Sassoli je u srijedu istaknuo da je dogovor parlament postigao zahvaljujući tome što je u pregovorima s Vijećem i Komisijom nastupao jedinstveno,
Sassoli je rekao da je u rujnu Vijeće "mislilo da može namiriti parlament s nekoliko milijuna" no, istaknuo je, u konačnom dogovoru kroz trijalog Vijeća, Komisije i Europskog parlamenta na prvotni iznos predložen u srpnju dodana je značajna brojka od 16 milijardi eura.
Povjerenik Komisije za proračun Johannes Hahn je obraćajući se eurozastupnicima u Bruxellesu pohvalio parlament za postizanje "dobrog dogovora" koji pokazuje da je "Europa dorasla izazovu".
Europski parlament ističe da je u pregovorima uspio osigurati dodatnih 16 milijardi eura, od kojih će 15 milijardi biti namijenjeno za jačanje ključnih europskih programa, a milijarda eura za rješavanje budućih kriza i potreba. Među ključne programe spadaju uz ostale Obzor Europa, istraživački program EU-a, zdravstveni program EU4Health i program razmjene studenata Erasmus+.
U raspravi o postignutom dogovoru na plenarnoj sjednici parlamenta u Bruxellesu niz zastupnika proeuropskih grupacija, od socijaldemokrata i liberala do Zelenih, posebice je istaknuo važnost vezivanja vladavine prava uz financiranje članica iz proračuna EU-a što nisu podržali poljski zastupnici iz redova konzervativaca.
Poljski zastupnik iz Europskih konzervativaca i reformista (ECR) Bogdan Rzońca upozorio je na izjavu potpredsjednice EP-a Katarine Barley kako "neke zemlje treba izgladnjivati i ne pružati im financijsku potporu".
"To je loš jezik, to nije kršćanski jezik", rekao je i upozorio da "višegodišnji financijski okvir i plan obnove ne mogu biti usmjereni protiv kršćanske vlasti, protiv desne vladavine".
Poljak Patryk Jaki, također iz ECR-a, rekao je da EU i njemačko predsjedništvo Vijeća, iako govore o vladavini prava, sami krše vladavinu prava u nastojanju da se preko proračuna zaobiđe članak 7 Ugovora o EU-u koji predviđa sankcije članicama u slučaju kršenja vrijednosti Unije.
Odluka o postojanju kršenja prava po tom članku, međutim, zahtijeva i jednoglasnu odluku Europskog vijeća koju je teško postići.
Poljak Jan Olbrycht iz Europske pučke stranke je pak ispred svoje parlamentarne grupacije pozdravio dogovor kao "pobjednički rezultat" za sve uključene strane.
Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula iz redova socijaldemokrata ocijenio je u raspravi da je suradnja proeuropskih grupacija ojačala poziciju parlamenta u pregovorima te da je parlament konačno uvažen kao zakonodavac
"Posebno želim istaknuti vladavinu prava kao kontrolni mehanizam", rekao je Picula i zaključio da "naše vrijednosti i prava naših građana nemaju cijene a vlade koje ih ugrožavaju moraju za to i financijski odgovarati".
Čelnici zemalja članica Europske unije postigli su u srpnju politički dogovor o novom sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. ukupne vrijednosti od preko 1800 milijardi eura.
Da bi se taj politički dogovor mogao početi provoditi, potrebno je obaviti zakonodavni postupak, što je posao Vijeća i Europskog parlamenta.
Prošlog tjedna su pregovarači Vijeća EU-a i Europskog parlamenta postigli kompromis o tome da se korištenje europskih fondova uvjetuje vladavinom prava a to je dosad bila jedna od ključnih zapreka za dogovor o sedmogodišnjem proračunu i planu za oporavak.
Dogovor Vijeća i Parlamenta sada trebaju potvrditi još obje institucije zasebno, a u parlamentu će o njemu idućih tjedna glasati Odbor za proračun a potom zastupnici na plenarnoj sjednici.
Osim toga, ostaje još jedna prepreka za početak korištenja sredstava iz plana za oporavak nazvanog "EU sljedeće generacije".
Sve države članice moraju ratificirati odluku o vlastitim prihodima europskog proračuna, što je jamstvo Komisiji da se može zadužiti na financijskim tržištima za 750 milijardi eura.
No prepreku bi mogle predstavljati Mađarska i Poljska, koje su nezadovoljne odlukom da se dodjela europskih sredstava uvjetuje poštovanjem načela vladavine prava.
Mađarska prijeti vetom i ako bi pri tome ostala to bi značilo da propada plan za oporavak, ali ne i VFO jer u zakonodavnom dijelu dogovora nije potrebna jednoglasnost.