Sassoli je iskoristio svoj govor na početku sastanka na vrhu čelnika EU-a kako bi ih pozvao na povećanje od 39 milijardi eura Višegodišnjeg proračunskog okvira (VFO), europskog proračuna za sljedećih sedam godina. Predsjednik Europskog parlamenta po tradiciji se na početku svakog samita obrati govorom čelnicima zemalja članica i potom napušta sastanak jer nije član Europskog vijeća i ne može sudjelovati u njegovu radu.
Čelnici zemalja članica Europske unije postigli su u srpnju politički dogovor o novom sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. teškom 1074 milijarde eura i planu za oporavak od 750 milijardi eura, od čega je 390 milijarde bespovratne pomoći, a 360 milijardi zajmova. Ukupno je to preko 1800 milijardi eura.
Da bi se taj politički dogovor mogao početi provoditi, potrebno je obaviti zakonodavni postupak, što je posao Vijeća i Europskog parlamenta. Pregovori koje u ime Vijeće s Europskim parlamentom vodi njemačko predsjedništvo sporo napreduju, a dvije strane se međusobno optužuju za izostanak napretka.
"Prije svega, želio bih vas podsjetiti da su naši pregovarači zatražili dodatnih 39 milijardi eura. To je minoran iznos u usporedbi s cijelim paketom od preko 1800 milijardi, ali koji bi puno značio za građane, koji bi imali koristi od naših zajedničkih politika", rekao je Sassoli.
Europski parlament želi s tim iznosom pojačati 15 ključnih europskih programa koji se financiraju iz europskog proračuna, poput istraživanja i razvoja, razmjene studenata, digitalizacije itd.
Iznosi u VFO-u za te programe smanjeni u odnosu na prethodni sedmogodišnji proračun, ali su sredstvima iz novog instrumenta za oporavak EU sljedeće generacije (EUNG) zapravo pojačani. Parlamentarci pak kažu da sredstava iz EUNG-a zapravo maskiraju smanjenje sredstava za ključne programe, što može itekako utjecati na pregovore o sljedećem sedmogodišnjem proračunu nakon 2028. godine da ti programi dobiju manje novaca, budući da je EUNG jednokratni instrument koji se više neće ponavljati.
Njemačko predsjedništvo je ponudilo pregovaračima Parlamenta nešto ispod 10 milijardi eura, za ključne programe, ali bez povećanja ukupnog iznosa proračuna, nego prebacivanjem sredstava iz drugih programa i iz proračunskih rezervi. Pregovarači su taj prijedlog odmah odbili.
Ovih se dana vodi polemika između između njemačkog predsjedništva i pregovarača Europskog parlamenta. Iz njemačkog predsjedništva poručuju da najnoviji zahtjev Parlamenta nije 39 milijardi, nego 90 milijardi. Parlamentarci, uzvraćaju da nisu dobro računali i da su do toga iznosa došli tako što su neke stavke zbrajali više puta.
U cijeloj stvari vrlo je važno pravilo da Europski parlament ne može mijenjati dogovor čelnika zemalja članica, može ga samo prihvatiti ili odbiti. Tražiti povećanje iznosa koji je teškom mukom dogovoren na samitu u srpnju nakon skoro pet dana pregovora znači ponovno otvarati taj paket na što čelnici zemalja članica nikad neće pristati.
Stoga se otvara pitanje što je zapravo cilj Europskog parlamenta. Moguće da tim zahtjevom žele pritisnuti Vijeće da pojača odredbu o vladavini prava, odnosno vezu između vladavine prava i korištenja sredstava iz europskog proračuna.
Taj zahtjev podržava dio zemalja, koje su poznate kao "štedljive" poput Nizozemske, Austrije, Danske, Švedske. Međutim, tome se oštro protive Mađarska i Poljska.
Također je bitna činjenica da je VFO redovni sedmogodišnji proračun, dok je EUNG izvanredni instrument stvoren kao odgovor na posljedice koronakrize. I o jednom i drugom pregovaralo se u paketu, stoga ih je praktički nemoguće odvojiti.
To mišljenje ne dijele u potpunosti pregovarači Europskog parlamenta, koji priznaju da dogovor o EUNG, u čemu Europski parlament nema veliku ulogu, treba što prije dovršiti kako bi se sredstva mogla koristiti od početka sljedeće godine.
S druge strane, ako VFO ne bude usvojen do kraja ove godine, parlamentarci tvrde da to ne bi bilo ništa strašno jer se u tom slučaju primjenjuje pravilo po kojem se proračun za sljedeću 2021. godinu temelji na ovogodišnjem proračunu.
Međutim, sredstava za EUNG Komisija će namaknuti zaduživanjem na financijskim tržištima. Da bi to mogla, zemlje članice moraju ratificirati odluku o podizanje gornje granice proračunskih sredstava. To je praktički jamstvo za kredite koje će Komisija podići. Poljska i Mađarska prijete da neće ratificirati tu odluku bude li se inzistiralo na uvjetovanju isplate europskih sredstava vladavinom prava.
To onda znači - ako želite vladavinu prava u VFO-u, imat ćete, ali onda nema EUNG-a, a ako želite EUNG onda nema uvjetovanja u VFO-u.