To su glavni elementi nacrta deklaracije koju će u petak usvojiti ministri unutarnjih poslova EU-a, prenosi u utorak EUobserver.
U tekstu na osam stranica, koji su Financial Times i Guardian dobili na uvid, navodi se da nedavni napadi u Francuskoj i Austriji ilustriraju „razmjere prijetnje od islamističkog terorizma” u Europi.
„Uspješna integracija imigranata s osjećajem pripadnosti i jednakosti od središnje je važnosti za socijalnu koheziju naših modernih pluralističkih i otvorenih društava”, ističe se u dokumentu.
„Integracija je dvosmjerna ulica: pružanje potpore, ali i očekivanje da se zauzvrat da više...To znači da se od migranata očekuje da poduzmu aktivan napor da se integriraju”, dodaje se.
Konkretno, to znači „učenje jezika zemlje primateljice, zarađivanje za život za sebe i svoju obitelj i podržavanje integracije vlastite djece”.
„Želimo osnažiti europske muslimane kao naše partnere u borbi protiv islamističkog ekstremizma, jer i oni su žrtve”, kaže se u dokumentu.
„Želimo ih podržati u njihovim nastojanjima da organiziraju svoju religiju neovisno o stranom miješanju”, dodaje se.
Iznosi se i akcijski plan za EU vlasti u cilju „promicanja zajedničkih vrijednosti i europskog načina života”.
To uključuje „razvoj zajedničkog jezika na europskoj razini, koji razlikuje islam od islamizma u smislu religijski motiviranog ekstremizma”.
Predviđaju se i „sankcije”, ističući da bi vlade država članica trebale moći poduzeti mjere protiv onih koji „uporno odbijaju integrirati se”.
Trebale bi također moći „poduzeti sustavne mjere u cilju sprječavanja radikalizacije”, uklanjanjem takvog sadržaja s interneta.
Trebale bi smanjiti javno financiranje „organizacijama koje podržavaju sadržaj koji se protivi integraciji”.
I trebale bi „razmotriti pitanje šifriranja podataka, kako bi nadležne vlasti mogle iskoristiti prikupljene digitalne dokaze”.
Deklaracija se bavi osjetljivim pitanjima, osobito povezujući muslimanske migrante s terorističkom prijetnjom, na što krajnje desni političari u EU upozoravaju već godinama.
Fraza „europski stil života” povezuje se s istim problemom, otkako je Europska komisija odredila da povjerenik za migracije Margaritis Schinas bude zadužen za „promicanje europskog načina života”.
Šifrirane aplikacije
Istodobno, države članice iznijele su više pojedinosti o svojem pristupu prema aplikacijama za razmjenu poruka koje su zaštićene enkripcijama, kao što su WhatsApp, Telegram i Signal, u posebnom „nacrtu rezolucije” na pet stranica, koju je dobio na uvid austrijski radio FM4, a koja bi trebala biti usvojena 25. studenoga.
U rezoluciji se navodi da bi za provedbu zakona tehnološke tvrtke koje stoje iza tih aplikacija trebale omogućiti vlastima način da zaobiđu njihove enkripcije, odnosno kodove koji onemogućuju uvid u komunikaciju.
„Nadležne vlasti moraju moći pristupiti podacima na zakonit i ciljan način”, navodi se u nacrtu rezolucije.
„Potencijalna tehnička rješenja morat će omogućiti vlastima da iskoriste svoje istražne ovlasti”, dodaje je.
„Provedba zakona sve više ovisi o pristupu elektroničkim dokazima radi učinkovite borbe protiv terorizma, organiziranog kriminala, spolnog zlostavljanja djece... kao i raznih oblika kibernetičkog kriminala”, navodi se.
„Za nadležne vlasti, pristup elektroničkim dokazima nije samo ključan za uspješne istrage i prema tome privođenje kriminalaca pravdi nego i za zaštitu žrtvi i sigurnost”, nastavlja se.
U dokumentu se naglašava potreba „uravnoteženja tih interesa” s „temeljnim prvima” građana te „poštivanja načela legalnosti, transparentnosti, nužnosti i proporcionalnosti”.
Kritike
No neki lijevi zastupnici i zastupnici Europskog parlamenta nisu zadovoljni tim prijedlozima.
„Svatko tko pronađe stražnja vrata u moju kuću, može ući. Jednako vrijedi za stražnja vrata u softver... Predložena EU regulativa napad je na integritet digitalne infrastrukture i prema tome jako opasna”, kazala je za AP njemačka zastupnica Anke Domscheit-Berg.
To bi „otvorilo stražnja vrata hakerima, stranim špijunima”, dodao je njemački eurozastupnik Patrick Breyer.
Tekst o integraciji migranata pripremili su Francuska, Austrija i njemačko predsjedništvo EU-a.
Tekst o aplikacijama s enkripcijom pripremila je sama Njemačka, koja ima neke od najstrožih zakona u Europi za zaštitu privatnih podataka i općenito ne podržava miješanje vlade u privatni život, što je nasljeđe bivšeg komunističkog režima u Istočnoj Njemačkoj.
Europske deklaracije i rezolucije nisu pravno obvezujuće, ali pokazuju smjer za buduće zakone.