Odbor je u ponedjeljak izglasao Mišljenje o Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, koji je Europska komisija predložila u ožujku ove godine kako bi učinila europsko gospodarstvo održivim i konkurentnim, a time i ispunila ciljeve iz Europskog zelenog plana.
Na dokumentu su radili i hrvatski eurozastupnici Biljana Borzan iz S&D-a i Tomislav Sokol iz redova EPP-a, članovi tog odbora.
Glavni cilj je osigurati dulje trajanje potrošačkih uređaja, kako bi se smanjilo zagađenje i potrošačima omogućilo da dobiju najbolje za svoj novac.
Tomislav Sokol istaknuo je da je namjerno osmišljavanje i ugrađivanje mehanizama u proizvode kako bi im se skratio vijek trajanja neprihvatljivo.
„Zato smo se založili da se postojeća Direktiva o nepoštenoj trgovačkoj praksi razmotri kao instrument kojim će se planirano zastarijevanje proizvoda apsolutno zabraniti”, kazao je, po priopćenju EPP-a.
„Istraživanja pokazuju da prosječan pametni telefon traje između godinu i dvije dana, a imamo i primjer da je jedan proizvođač mobilnih uređaja u Italiji kažnjen zbog namjernog usporavanja rada mobilnih telefona”, napomenuo je.
„Kružno gospodarstvo nije moguće postići bez snažne i promišljene potrošačke politike. To je snažna poruka koju smo danas poslali Europskoj komisiji donošenjem ovog mišljenja”, kazao je Sokol.
Očekuje se da će se u sljedećih četrdeset godina globalna potrošnja materijala kao što su biomasa, fosilna goriva, metali i minerali udvostručiti, a godišnja proizvodnja otpada povećati za 70 posto do 2050. K tome, očekuje se i da će se potrošnja plastike udvostručiti u sljedećih 20 godina.
„Vrlo sam zadovoljna što su kolege podržale zabranu ugrađenih kvarova. Nedavna njemačka studija je pokazala kako je kvarenje bijele tehnike poput perilica i hladnjaka u sedam godina poraslo za oko 5 posto. Procjenjuju da je to udar po članu kućanstva oko 110 eura na mjesec. To je posebno zabrinjavajuće, ako uzmemo obzir kako modeli kućanskih aparata koje su kupile naše mame i bake još uvijek rade. Zato smo izglasali zahtjev za strogom zabranom ugrađenih kvarova“, kazala je Biljana Borzan, po priopćenju iz njezina ureda.
Pravo na popravak
Zastupnici su također podržali „pravo na popravak“. Izglasali su da rezervni dijelovi moraju biti dostupni tijekom očekivanog trajanja uređaja po cijenama koje su razumne u odnosu na cijenu novog proizvoda.
„Jedna od najčešćih pritužbi građana je nemogućnost popravka. Događa se da su radi malog plastičnog dijela koji ne vrijedi više od par desetaka kuna, primorani kupiti novi uređaj od par tisuća kuna. Čak 80 posto uređaja kvari se zbog greške koja se lako mogla riješiti u fazi dizajna. Prije ste, primjerice, mogli pokvarenu bateriju na mobitelu sami zamijeniti, a sad ste prisiljeni na skupi popravak kod specijaliziranih servisera. Istraživanja su pokazala da su takve prakse dovele do zatvaranja velikog broja radnji za popravke jer im proizvođači ili onemogućuju upute ili nabavu rezervnih dijelova“, objasnila je Borzan.
Dodatni cilj ovog mišljenja je i ojačati tržište rabljenom robom. Borzan je zato predložila uvođenje mjerača korištenja uređaja.
„Današnji kućanski aparati imaju toliko elektronike u sebi da uvođenje mjerača korištenja nije prevelik zahtjev. Naime, nije isto kad samac koristi perilicu za rublje, ili kad je koristi peteročlana obitelj. Onaj tko kupuje rabljeni uređaj tako bi znao što može od njega očekivati, i povećalo bi se povjerenje u tu vrstu robe. Sustav gdje konstantno kupujemo i bacamo je neodrživ i EU se obvezala da će do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent“, kazala je.
Europski parlament glasat će o ovim prijedlozima na plenarnoj sjednici u studenome. Europska komisija potom će ih razmotriti i odlučiti hoće li iznijeti zakonodavni prijedlog.
Europski parlament pozvao je u rezoluciji usvojenoj u siječnju na uvođenje jedinstvenog punjača za mobilne telefone i slične uređaje.