"Broj novooboljelih u Hrvatskoj u zadnja 24 sata je 11, čime je ukupan broj oboljelih od koronavirusa u Hrvatskoj 2112 ", rekla je na konferenciji za novinare ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Maja Grba Bujević.
Umrle su još tri osobe, jedan muškarac 1929. godišta u KBC-u Split, ženska osoba 1926. godišta u Općoj bolnici u Koprivnici, te muškarac 1936. godišta u Dubrovniku. Ukupan broj umrlih je 83, kazala je Grba Bujević.
Ukupno su na koronavirus testirane 39.973 osobe, od čega 933 tijekom protekla 24 sata. Trenutno se na bolničkom liječenju nalazi 218 bolesnika, a 14 je osoba je na respiratoru. U protekla 24 sata je od zaraze koronavirusom ozdravilo 38 bolesnika.
S obzirom na to da su bolnice od jučer krenule primati pacijente na preglede i pretrage, Grba Bujević je rekla da jutrošnja izvješća iz bolnica pokazuju da se ide u dobrom smjeru. Otvoreno je više trijažnih ulaza u bolnice i tako su uklonjene gužve, a plan je da se u roku od dva mjeseca riješe svi zaostaci na listama čekanja koji su nastali u proteklom razdoblju zbog protuepidemijskih mjera.
KBC Split: Pacijent s Firula zaražen koronavirusom
Pacijent koji se zadnjih desetak dana liječio na Odjelu vaskularne kirurgije KBC-a Split na Firulama zaražen je koronavirusom. Odmah je prebačen u bolnicu na lokalitetu Križine, gdje se inače liječe oboljeli od koronavirusa.
Još se uvijek ne zna gdje se točno pacijent zarazio. Zbog novonastale situacije epidemiolozi su uzeli briseve 50 ljudi, među kojima su medicinske sestre i liječnici te ostali pacijenti koji su bili u izravnom kontaktu sa zaraženim pacijentom. Do večeras bi trebali biti gotovi nalazi za desetak zdravstvenih djelatnika koji su bili u kontaktu s oboljelim.
Upitan za ulazak virusa u splitski KBC, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak je rekao da je najnoviji zaraženi pacijent bio na listi pozitivnih, a prije nekoliko dana na istom je odjelu bila pozitivna i medicinska sestra. Prijenos virusa otežava rad tog odjela jer moraju mnogi u izolaciji, a pacijenti moraju biti premješteni. Situacija je pod kontrolom, istaknuo je Capak.
U Osječko-baranjskoj županiji zabilježena je jedna novozaražena osoba, a po jedan novi slučaj zaraze je i u Zagrebu, Varaždinskoj županiji te Koprivničko-križevačkoj, dok je u Splitsko-dalmatinskoj županiji zabilježeno pet novooboljelih.
Božinović: Novi moto 'ostanimo odgovorni'
"Krenuli smo u drugu fazu popuštanja, ali ne smijemo zanemariti epidemiološke preporuke. Moramo ostati samodisciplinirani i savjesni te krenuti s novim motom 'ostanimo odgovorni'", poručio je voditelj stožera Davor Božinović.
Izvijestio je i da je u hrvatske luke dopušteno uplovljavanje jahtama dužine trupa većim od 24 metra, a to se odnosi na vezove u lukama nautičkog turizma i lukama otvorenih za javni promet. Uz to, dopušteno je uplovljavanje brodovima dužim od 24 metra u brodogradilišta radi remonta ili popravaka.
Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić rekla je da će i Hrvatska pretražiti svoje banke seruma po bolnicama nakon što su Francuzi objavili da imaju saznanja o "nultom pacijentu", koji je bio prisutan u toj zemlji još u prosincu.
S obzirom na to da se drugi val pandemije očekuje na jesen, rekla je da se trenutačno ispituje 71 cjepivo protiv Covida-19, no niti jedan lijek do sada nije dobio pozitivnu ocjenu za učinkovitost.
Capak je najavio da će se u trećoj fazi popuštanja epidemioloških mjera, planiranoj za 11. svibnja, sastaviti i okvir za svadbene svečanosti, s obzirom na to da one još nisu dopuštene iako vjenčanjima u crkvama ili matičnim uredima može prisustvovati šira obitelj.
Vezano za održavanje nadolazećih parlamentarnih izbora, rekao je da u ovom trenutku nema precizan odgovor, ali da bi, u svakom slučaju, epidemiološka situacija trebala biti povoljna.
Vezano uz popuštanje mjera, rekao je da su otvorena sva igrališta na otvorenom, no objekti za rekreativni sport još su zatvoreni, a sportska natjecanja vjerojatno će biti dopuštena u drugoj polovini svibnja.
Županijski stožeri upozoravaju da se igrališta trebaju koristiti uz pridržavanje mjera fizičkog distanciranja i izbjegavanje kontaktnih sportova.
Komora: 43 posto medicinskih sestara u socijalnoj skrbi nema zaštitnu odjeću
Anketa Komore medicinskih sestara pokazala je da 43 posto medicinskih sestara u socijalnoj skrbi u okolnostima epidemije koronavirusa nema zaštitnu odjeću, a njih 20 posto kiruršku masku.
Navode da više od mjesec dana nakon izbijanja epidemije Covida-19 u Hrvatskoj četiri posto tih zdravstvenih djelatnika još uvijek nema ni zaštitne rukavice te tvrde da sve ustanove nisu nabavile dovoljno dezinfekcijskih sredstava jer 16 posto anketiranih kaže da ih nema.
"Nedostatak zaštitne opreme, oduzimanje dana godišnjeg odmora zbog samoizolacije, ogroman manjak sestrinskog kadra, preveliki broj zahtjevnih, kroničnih i palijativnih pacijenata na jednu sestru, ručno vođenje sestrinske dokumentacije - vrlo su ozbiljni problemi s kojima se suočavaju medicinske sestre zaposlene u ustanovama socijalne skrbi diljem Hrvatske", tvrdi Komora.
Odličja i medalje HLZ-a za Markotić, Grbu Bujević, Beroša i Capaka
Izvršni odbor Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ) odlučio je dodijeliti odličja i medalje "Ladislav Rakovac" liječnicima članovima Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu Republike Hrvatske za osobite zasluge u sprečavanju širenja zaraze koronavirusa.
Odličjem i medaljom "Ladislav Rakovac" odlikuju se ministar zdravstva Vili Beroš, Krunoslav Capak, Alemka Markotić i Maja Grba Bujević.
Riječ je o društvenim priznanjima koje HLZ dodjeljuje zbog osobitog doprinosa za HLZ kao i za Hrvatsku, posebno u razvoju zdravstva i medicine u organizacijskom, stručnom i znanstvenom pogledu.
Od 1. travnja obračun dodataka na prekovremeni rad u zdravstvu
U Ministarstvu zdravstva potpisan je dodatak Kolektivnom ugovoru (KU) za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, po kojem će se od 1. travnja dodatci na uvjete rada, odgovornost i znanstveno zvanje zdravstvenim djelatnicima obračunavati i za prekovremeni rad.
To nije bio slučaj u proteklih pet godina, od 2015. kada je počela primjena važećeg KU-a, pa su zbog neisplate dodataka na prekovremeni rad svoje ustanove tužili više od 4000 liječnika i drugi zaposlenici.
Procjenjuje se da se temeljem tih tužbi potražuje oko milijardu kuna, a dosad donesene pravomoćne presude bile su uglavnom u korist liječnika.