Čelnici zemalja članica Europske unije nisu se suglasili o prijedlogu da počnu pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i nakon duge i burne rasprave protekle noći nisu usvojili nikakve zaključke o proširenju.
"Jako nam je žao da jučer nije postignut dogovor o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom", kazao je šef hrvatske diplomacije dodajući da se premijer Andrej Plenković "snažno borio i zagovarao" otvaranje pregovora.
I Hrvatska i Bugarska, nastavio je ministar, podržavaju nastavak politike proširenja EU-a te jačanje stabilnosti i sigurnosti europskog susjedstva, bez obzira na trenutni kontekst koji je nakon jučerašnjeg Europskog vijeća i dalje neizvjestan.
Podsjetio je i da su šefovi diplomacija Hrvatske, Bugarske, Rumunjske i Grčke potporu otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom dali na sastanku održanom na marginama Opće skupštine UN-a u rujnu.
Zaharieva je na konferenciji za novinare ponovila da su se Plenković i bugarski premijer Bojko Borisov na samitu Europskog vijeća do kraja borili da se ti pregovori otvore.
To je "jako bitno za naše dvije zemlje jer je to naše susjedstvo", rekla je te ocijenila da bi dugoročna odgoda bila "povijesna pogreška".
"Nadam se da odgoda neće biti dugoročna i da će se ti pregovori otvoriti. Biti će to povijesna pogreška ako se pregovori ne otvor u kraćem roku", kazala je Zaharieva koja se nalazi u svom prvom posjetu Zagrebu.
Premijer Plenković je u Brexullesu komentirao da "nedonošenje odluke nije na razini povijesne odgovornosti EU-a".
Čelnici EU-a nisu se uspjeli ni dogovoriti o nacrtu zaključaka u kojima bi naveli da se odluka odgađa do proljeća 2020., do sastanka na vrhu koji će Hrvatska organizirati u svibnju u Zagrebu, a da se Komisiju zaduži da do siječnja predloži reformu cijelog procesa proširenja.
Zasad nije jasno hoće li se u zaključcima po završetku dvodnevnog samita spomenuti da se o tome raspravljalo i da će se toj temi čelnici vratiti na svom sljedećem sastanku na vrhu.
Sve zemlje osim Francuske podržavaju otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom, koja je zbog toga čak pristala promijeniti i službeno ime zemlje, a nisu pomogla ni upozorenja Parizu da bi ta blokada mogla ugroziti mirovni proces između Srbije i Kosova, presuditi makedonskoj proeuropskoj vladi i još više izložiti tu regiju utjecaju Rusije.
Manji dio članica, poput Danske i Nizozemske, ima određene rezerve prema otvaranju pregovora s Albanijom.
Odlični bilateralni odnosi Bugarske i Hrvatske
Dvoje ministara razgovaralo je i o bilateralnim odnosima i gospodarskoj suradnji između Hrvatske i Bugarske. Ocijenili su da su ti odnosi tradicionalno i povijesno odlični, a da su gospodarski odnosi također sve bolji.
"Trgovinska razmjena je prošle godine povećana za 38 posto. Nadamo se da će se taj trend nastaviti", kazao je Grlić Radman i dodao da se radi na daljnjem jačanju gospodarske suradnje i investicija, posebice u infrastrukturnim projektima i energetici.
Prema njegovim riječima, suradnja u infrastrukturi, energetici i digatalizaciji pokrivena je i Inicijativom triju mora - Baltičko, Jadransko i Crno more - a postala je "atraktivna" i za druge zemlje.
Ministar i njegova gošća Zaharieva istaknuli su da je za bolju gospodarsku suradnju potrebna i bolja povezanost, podsjetivši da između Sofije i Zagreba nema izravnih zračnih linija.
Dvije zemlje dijele i identične vanjskopolitičke interese, a radi se o ulasku u Schengen i OECD te pristupanje eurozoni.
Suradnja u kulturi i obrazovanju je vrlo dinamična, kazala je Zaharieva i dodala da se hrvatski jezik i književnost uči u tri gimnazije u Sofiji i na tru bugarska sveučilišta. Katedra za bugarski jezik i književnost djeluju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.