Hrvatska bi, prema prijedlogu Europske komisije, u sklopu kohezijske politike u višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2021.-2027. u realnim iznosima trebala dobiti oko 6 posto manje nego u sadašnjem europskom višegodišnjem proračunu.
Lani usporeno povlačenje kohezijskih sredstava
Iako je Hrvatska u skupini zemalja s Bugarskom i Rumunjskom koje imaju BDP ispod 60 posto europskog prosjeka, ona bi, prema prijedlogu Komisije, trebala izgubiti 6 posto, a Bugarska i Rumunjska trebale dobiti po 8 posto.
"ERS je našao slabosti u tom izračunu. Možemo kao zemlja predsjedateljica ukazati na te slabosti i tražiti da se to ispravi", izjavila je Maletić, koja je predstavila godišnje izvješće za 2018. o izvršenju proračuna EU-a.
Maletić kaže kako izvješće pokazuje da je 2018. godine u EU-u usporeno povlačenje kohezijskih sredstava, odnosno da je niska apsorpcija. Dodaje da je Hrvatska po isplaćenim sredstvima na zadnjem mjestu, što ne predstavlja iznenađenje s obzirom da je do ozbiljnog porasta u ugovaranju došlo tek tijekom 2017. i 2018. godine.
Po podacima Europske komisije s kraja lipnja, Hrvatska je ugovorila 78 posto sredstava previđenih u razdoblju 2014-2020. a isplaćeno je 25 posto.
Od 11 država članica koje najviše koriste europske strukturne i investicijske fondove po uspješnosti ugovaranja prednjači Mađarska sa čak 109 posto ugovorenih sredstava, slijedi Latvija s 85 posto, Rumunjska s 83 posto, Poljska sa 79 posto, Hrvatska, Estonija i Slovačka po 78 posto, Slovenija i Litva sa 77 posto, Bugaska sa 72 posto i Češka sa 71 posto.
Po isplaćenim sredstvima na prvom je mjestu Estonija sa 40 posto, slijede Litva s 39 posto, Latvija s 38 posto, Mađarska i Bugarska po 33 posto, Poljska i Češka po 32 posto, Slovenija s 29 posto, Rumunjska s 27 posto, Slovačka s 26 posto i Hrvatska s 25 posto.
Komisija je u prijedlogu VFO-a za razdoblje 2021-2027. po prvi put predložila povezivanje dodjele europskih proračunskih sredstava s vladavinom prava, što je svojevrsna poruka zemljama za koje Komisije smatra da dovode u pitanje neovisnost pravosuđa.
Komisija je predlažila novi mehanizam koji će omogućiti EU-u da takvim zemljama obustavi, smanji ili ograniči pristup financijskim sredstvima proporcionalno vrsti, ozbiljnosti i opsegu nedostataka u pogledu vladavine prava.
Kažnjavaju se korisnici, a ne države
Maletić smatra da povezivanje pitanja vladavine prava i korištenja europskih fondova nije dobra ideja. "Tako se zapravo kažnjavaju krajnji korisnici tih fondova, a ne države. Moja je ideja da država koje ne poštuje vladavinu prava treba više uplaćivati u proračun EU-a. Tako bi se izravno kaznilo državu, a ne krajnje korisnike", kaže Maletić koje je svjesna da za taj prijedlog nema podloge u Ugovoru o funkcioniranju EU-a.
Izvješće za 2018. godinu treće je po redu za koje ERS daje pozitivno mišljenje, iako je to mišljenje uvjetno, uz određene ograde. Sva izvješća prije 2016. bila su negativna.
"Činjenica da ERS od 2016. izdaje pozitivno uvjetno izvješće pokazuje da je sustav financijskog upravljanja i kontrole proračuna EU-a poboljšan te da se možemo pouzdati u zakonito i pravilno korištenje novca iz EU-ova proračuna. Još uvijek je razina pogrešaka u rashodima koji se isplaćuju za financiranje projekata krajnjih korisnika iznad praga prihvatljivosti od dva posto, ali s obzirom na kompleksnost procedura u tim područjima to nije iznenađujuće“, istaknula je Maletić.