"Hrvatska žali zbog toga jer smo smatrali da je ovo dobar trenutak za otvaranje pregovora budući da su obje zemlje prema ocjeni Europske komisije ostvarile dovoljan stupanj napetka. Taj stav nije dijelilo nekoliko zemalja. Treba nastaviti s inzistiranjem na ta dva dosjea i mi moramo poslati poruku našim prijateljima u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji da trebaju nastaviti s reformama, a da ćemo sa svoje strane u golemoj većini nastaviti podržavati ih na europskom putu", izjavio je Plenković prije početka drugog dana samita EU-a.
Čelnici zemalja članica nisu se suglasili oko prijedloga da se otpočnu pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i nakon duge i burne rasprave protekle noći nisu usvojili nikakve zaključke o proširenju.
Sve zemlje osim Francuske podržavaju otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom, koja je zbog toga čak pristala promijeniti i službeno ime zemlje, dok manji dio članica ima određene rezerve prema otvaranju pregovora s Albanijom. Ali i golema većina malo vrijedi jer je za svaki korak u procesu proširenja potrebna suglasnost svih zemalja članica.
Plenković je rekao da su argumenti onih koji su se protivili otvaranju pregovora s te dvije zemlje vrlo tanki.
"Ti argumenti su tanki, po mom sudu, većina nas je uvjerljivo dala argumente u prilog pozitivne odluke, ali nažalost nekoliko članica noćas nije moglo prihvatiti tu odluku. Nama je zbog toga žao i smatramo da nedonošenje odluke nije na razini povijesne odgovornosti EU-a", rekao je Plenković.
Plenković kaže da s obzirom na situaciju, samit o proširenju koji Hrvatska namjerava organizirati u svibnju u Zagrebu za vrijeme svoga predsjedanja Vijećem EU-a, dobija na važnosti.
"Samit u Zagrebu sada postaje još važniji jer je to po meni trenutak kada moramo odrediti što želimo u idućem desetljeću, na koji način, kojom metodologijom, kojom dinamikom, s kakvim političkim i sigurnosnim porukama ići prema jugoistoku Europe. Trebamo pronaći konsenzus i čini mi se da jedan dio zemalja previše razmišlja o refleksijama pozitivne odluke o proširenju na njihove unutarnje prilike. To po meni, nije dobra računica jer treba biti širi, odvažniji i voditi računa da upliv u tom području imaju i drugi globalni akteri te da to područje koje se nalazi između država članica nema druge budućnosti osim da bude dio EU-a. Na tom tragu ćemo se pripremati, voditi konzultacije, obavljati razgovore i nadam se da ćemo u Zagrebu doći do jednog dobro teksta o proširenju", rekao je Plenković.
Plenković je ocijenio kao "naivnu i nerealnu" ideju, koja se pojavila tijekom sinoćnje rasprave, da se Europsku komisiju zaduži da u siječnju predloži reformu cijeloga procesa proširenja. Plenković je rekao da je to nerealno zbog kratkoće vremena, budući da će nova Komisija preuzeti dužnost kasnije nego što je trebala, a onda slijede božićni i novogodišnji blagdani.
Hrvatski premijer je ponovio koliko je važno što je Hrvatska uspjela završiti pregovore u lipnju 2011. s obzirom na to koliko su se od tada okolnosti promijenile.
"To je povijesno postignuće i tu činjenicu percipira i svjestan je toga vrlo uski krug ljudi. Nakon toga došli su na scenu neki akteri koji tome nisu pridonijeli ni milimetra, ne identificiraju se s procesom, ne razumiju što nam to znači, ne vide ekonomske, političke, sigurnosne, efekte i bilo bi dobro da malo više o tome govorimo. I tada je bilo pokušaja destabilizacije, sjetite se 'facebook demonstracija', inicijativa za rušenje vlade, čak i od bivšega predsjednika Republike u tom trenutku. Mi smo sve to izdržali i zato je ta poruka da izdržite važnija nego poruka da nešto rušite. To je jako važno", rekao je Plenković.