Odgovarajući na više pitanja zastupnika o tome kakva će stajališta, bude li izabran i potvrđen, zastupati u Europskoj komisiji i hoće li za razliku od ranijih članova Komisije iz Slovenije jače naglašavati slovenske nacionalne interese, Lenarčič je kazao da je u najvećem broju slučajeva interes Slovenije skladan s interesima EU-a jer se radi o poštovanju zajedničkih vrijednosti i vladavini prava, te da u tom smislu ne vidi suprotnosti.
Na pitanje kakav će stav u Komisiji zastupati kad je riječ o slovensko-hrvatskom sporu, s obzirom da je u Sloveniji dominantan politički stav zadnjih godina bio kako je Komisija Jean-Claudea Junckera u tom sporu bila pristrana u korist Hrvatske iz političkih razloga, Lenarčič je rekao da je ta komisija 2017., nakon što je arbitražni sud objavio svoju odluku, o toj temi dva puta iznijela svoje stajalište koje se vidi iz dva zapisnika kolegija Europske komisije.
U oba je slučaja kolegij Komisije ocijenio kako je arbitražna presuda obvezujuća za obje strane i da ju je potrebno primijeniti, kazao je Lenarčič.
"Na žalost su nakon toga pojedinci iz vrha Europske komisije distancirali od tog stajališta, što je bilo neprimijereno", dodao je Lenarčič.
Osim toga, kao relevantno za Sloveniju naveo je da je predsjednik Komisije Juncker u svom govoru o stanju u Europskoj uniji krajem 2017. kao bitnu odrednicu onoga što povezuje države članice naveo poštovanje vladavine prava i pravomoćnih sudskih rješenja.
Što se tiče nove Europske komisije, Lenarčič je kazao da ne očekuje da će se ona na početku mandata baviti slovensko-hrvatskim sporom, sve dok o tom pitanju ne odluči sud Europske unije u Luksemburgu, na kojem je Slovenija tužila Hrvatsku zbog neimplementacije arbitražne presude, s tvrdnjom da Hrvatska time krši europsko pravo.
Lenarčič, 52-diplomat, trenutno na dužnosti veleposlanika Slovenije u Europskoj uniji, kazao je među ostalim u predstavljanju pred nadležnim odborom EU-a da očekuje kako će se nova Komisija na početku svog mandata susresti s gorućim problemom rješavanja pitanja brexita, te drugim važnim prioritetima, kao što su usuglašavanje buduće zajedničke azilne i migracijske politike. Naglasio je važnost za Sloveniju pitanja sredstava koja će se u idućem srednjeročnom financijskom razdoblju izdvojiti za kohezijsku politiku.
Što se tiče pitanja zapadnog Balkana i aspiracija država s tog prostora za članstvo u EU-u, Lenarčič je kazao da nije riječ samo o državama u susjedstvu EU-a nego o prostoru koji je zapravo njeno "unutarnje dvorište" te da EU treba pomoći tim državama u reformama i uvođenju pravnih standarda koje će im omogućiti da ispune uvjete za buduće članstvo.
Kao jedno od mogućih resora na kojemu bi Slovenija mogla pretendirati u sastavu buduće Komisije premijer Marjan Šarec u zadnje je vrijeme navodio i interes za resor proširenja EU-a, ali i neke druge resore koji raspolažu s većim utjecajem i financijskim sredstvima.