"Jedan od resora koji nas interesiraju je onaj za proširenje. Više smo puta naglasili da poznajemo zapadni Balkan i da tu možemo dati naš doprinos", rekao je Šarec novinarima u Novom Mestu.
Govoreći o završenom summitu EU-a na kojemu je postignut dogovor o raspodjeli ključnih vodećih funkcija u europskim institucijama, Šarec je kazao da se radilo o postizanju kompromisa u kojemu je među potencijalnim kandidatima trebalo naći "najmanji zajednički nazivnik".
"U ovom mi se trenutku sastav do kojega se došlo čini optimalnim rješenjem", rekao je novinarima predsjednik slovenske vlade prigodom svečanosti puštanja u pogon serijske proizvodnje novog Renaultova modela "Clio", u tvornici automobila Revoz.
Šarec je dodao kako Slovenija raspodjelom ključnih mjesta može biti zadovoljna, te istaknuo da od nove Komisije očekuje "više aktivnosti u širenju EU-a na zapadni Balkan", te napredak u nekim drugim pitanjima.
Novinari su Šareca pitali i kako komentira ponašanje hrvatskog premijera Andreja Plenkovića koji se u Bruxellesu, po njima, "jako trudio dobiti poziciju za sebe osobno".
Kako citira slovenska agencija STA, Šarec je odgovorio da je sve o tome kazao francuski predsjednik Emmanuel Macron.
On je u ponedjeljak nakon neuspjeha postizanja dogovora u paketu po kojemu bi novu Europsku komisiju vodio Frans Timmermans rekao da je taj neuspjeh među ostalim uzrokovan i "deplasiranim osobnim ambicijama pojedinaca".
Što se tiče slovenske tužbe protiv Hrvatske oko arbitraže na sudu EU-a u Luksemburgu, o čemu postupak počinje za nekoliko dana, Šarec je novinarima rekao da se odluka suda ne može predvidjeti i da postupak na sudu ne može komentirati.
No, Šarec je ovih dana u Bruxellesu novinarima na pitanje o toj tužbi ustrajavao na stajalištima iz slovenske tužbe prema kojima Hrvatska treba implementirati arbitražno rješenje o granici jer se tu, po njemu, radi o poštovanju vladavine prava.
Sadašnja vlada Marjana Šareca i prijašnja vlada Mire Cerara zastupale su stajalište da je Europska komisija Hrvatsku morala primorati na poštivanje arbitražne presude, te da se EK morala pridružiti tužbi protiv Hrvatske.
Umjesto toga, ona je zauzela prividno neutralan, a zapravo stav u korist Hrvatske zbog "političkih utjecaja" i jakih veza hrvatskog premijera s vodstvom Europske pučke stranke (EPP).
"Hrvatski je premijer bio jedan od pregovarača EPP-a za najviše položaje, a po medijskim ga je tvrdnjama podržavao glavni tajnik Europske komisije Martin Selmayr. Selmayr je navodno u korist Plenkovića a na štetu Slovenije djelovao i u vezi odluka o arbitražnom sporu o granici", navodi STA Marjana Šareca.