"Populizam je paralizirao centrističke opcije", ocijenio je Bas Eickhout je u HND-u na konferenciji "Je li EU spremna za klimatske promjene“ koju su organizirali Europska zelena stranka i Orah.
"Zbog populista su centristički političari manje odvažni u postavljanju vizije nove Europe. Oni se pred populistima povlače te se boje reći da je odgovor na probleme jača Europa", kazao je nizozemski europarlamentarac koji je uz Ska Keller, kandidat Zelenih/Europskog slobodnog saveza za čelno mjesto Komisije.
Posljedica je takvog razmišljanja da se EU svodi na zajedničko tržište, zato što centrističke stranke misle da birači smatraju kako je postojeća EU presnažna.
„Ja mislim da je to kraj Europe. Ako Europu vidimo samo kao tržište, ona neće preživjeti“, tvrdi Eickhout, ali dodaje da će Zeleni u novom sazivu Europskog parlamenta podržavati centriste (pučane, socijaldemokrate i liberale) jer od njih mora doći inicijativa.
„Oni moraju prestati biti paralizirani i samo gledati na rast populizma. To nije ono što ljudi na ulici traže“, kaže Eickhout.
Prema projekciji portala Politico, Zeleni će imati 56 zastupnika u novom sazivu Europskog parlamenta, a Eickhout je početkom mjeseca za Financial Times izjavio da će zahtijevati ustupke kako bi podržao kandidata pučana Manfreda Webera za predsjednika Komisije.
Zeleni za europski porez na fosilna goriva koji će plaćati velike kompanije
Eickhout je istaknuo kako je potrebna snažnija, zajednička ekološka politika EU te je dodao kako EU premalo čini u borbi protiv klimatskih promjena.
Založio se za ekonomiju koja je manje ovisna o fosilnim gorivima. Podsjetio je kako je EU u velikoj mjeri ovisna o uvozu fosilnih goriva s Bliskog istoka i iz Rusije
"Čak i ako niste uvjereni u klimatske promjene“ postoje dobri ekonomski i geopolitički argumenti za smanjivanje ovisnosti o fosilnim gorivima, rekao je.
Spitzenkandidat Zelenih je rekoa kako je trenutno zagađivanje "prejeftino", zbog čega je potrebno oporezivanjem udvostručiti cijenu fosilnih goriva.
Zeleni se zalažu za uvođenje europskog poreza na fosilna goriva, zato što vlade ne uspijevaju uspješno oporezivati tvrtke. Eickhout napominje da države, štoviše, privlače investicije uvođenjem što nižeg oporezivanja te se pritom natječu u privlačenju kapitala, što vodi u "utrku prema dnu“, odnosno utrku prema ukidanju poreza na fosilna goriva.
Porez moraju plaćati svi
S druge strane, budući da države ne oporezuju kapital, one oporezuju rad, "što je ekonomski najgluplja stvar koju možete napraviti“, ili provode „mjere štednje“, kazao je Eickhout i dodao kako će rasprava o uvođenju europskog poreza na fosilna goriva biti "ključno pitanje“ novog saziva Europskog parlamenta. Istaknuo je da je mogućnost takvog oporezivanja na nacionalnoj razini "lažna suverenost“ jer u tom slučaju zapravo kompanije imaju suverenost.
Danijela Dolenec, iz političke platforme Možemo! složila se s Eickhoutom, ali je dodala kako su potrebne „redistributivne mjere“, pogotovo iz hrvatske perspektive, odnosno iz perspektive periferije EU-a.
Eickhout se složio da bi trebalo raditi na redistribuciji prihoda od tog poreza jer periferija manje sudjeluje u zagađenju, ali je dodao kako "utrka prema dnu nikome ne koristi“
Tomislav Tomašević, iz platforme Možemo! je istaknuo da takvo oporezivanje mora biti progresivno, inače ni jedna opcija ne može dobiti „demokratsku podršku za takve mjere“.
Naftni i plinski lobi odgađaju borbu protiv klimatskih promjena
Eickhout je ukazao da EU daje velike subvencije zrakoplovnoj industriji te da se kerozin ne oporezuje, a da istovremeno EU ima loš sustav željeznica.
"Zrakoplovstvo treba platiti za zagađivanje“, poručio je i dodao da prihode od tog poreza treba uložiti u europsku željezničku mrežu.
Eickhout je ustvrdio da je poljoprivreda također velik zagađivač, te da je subvencioniranje poljoprivredne proizvodnje "jedno od najproblematičnijih područja europske politike“. Upozorio je da najveći dio subvencija ide velikim poljoprivrednicima, a da se ne podupire mala proizvodnja.
Zaustavljanje dodatnih investicija u plinsku infrastrukturu, također je politika Zelenih. Europa ima infrastrukturu dostatnu za dvostruko veću količinu plina, od one koja se trenutno uvozi, kazao je Eickhout i u tom kontekstu spomenuo izgradnju LNG terminala na Krku kao nepotreban projekt.
Spitzenkandidat Zelenih smatra da je teza o plinu kao „tranzicijskom“ izvoru energiju u prijelazu prema održivim izvorima energije, dezinformacija koju plasira lobi plinske industrije te da je potrebno investirati u obnovljive izvore energije.
Jelena Puđak, znanstvena suradnica Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, je istaknula kako tranzicija prema "niskougljičnom“ društvu nije dovoljno brza te da prelazak s jednog energetskog sustava na drugi uključuje kompleksne procese, brojne servise i sektore te traje nekoliko desetina godina.
Laura Skala, koja je organizirala u Zagrebu prosvjed srednjoškolaca protiv klimatskih promjena, je istaknula kako je u „nekim naprednijim zemljama Europe ovo aktualnija tema“, a da se o klimatskim promjenama u hrvatskim školama i sustavu obrazovanja jako malo govori.