Susret Merkel i premijera regionalne Višegradske skupine u koju ulaze Poljska, Češka, Slovačka i Madžarska održan u Bratislavi činio se kao pomirbeni sastanak kakav se zadnji put održao 2016.
Vlade zemalja Višegradske skupine se u zadnje dvije godine ne slažu s čelništvom EU-a u sve većem broju pitanja, a napose u migracijskoj politici. Tijela EU-a vode nesvakidašnji postupak protiv Madžarske i Poljske zbog povrede vladavine prava i europskih vrijednosti.
O potonjoj temi Merkel u četvrtak nije razgovarala s kolegama, rekla je na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji koja je predsjednicima vlada omogućila da istaknu zajedničke interese Njemačke i istočnoeuropskih zemalja.
"Sve zemlje koje su ovdje imaju iznimno snažnu trgovinsku aktivnost s Njemačkom. Naša suradnja koristi Njemačkoj, želim to jasno reći", rekla je kancelarka.
Susret u Bratislavi imao je i simboličnu razinu jer se održao 30 godina nakon pada Berlinskog zida, dodala je Merkel, istaknuvši da Njemačka "neće nikad zaboraviti poticaj, pomoć i potporu" oporbenih pokreta u komunističkim režimima srednje Europe koji su utrli put njemačkom ujedinjenju.
Madžarski premijer Viktor Orban, disident u vrijeme komunizma u Madžarskoj, koji danas brani suverenistička i nacionalna načela, nije skrivao svoje razlike s njemačkom kancelarkom.
"Neosporno je da na svijet gledamo različito, što je najočitije u vezi s migracijskim pitanjem (...)", priznao je, dodavši da su razlike bogatstvo EU-a.
Pet zemalja je najavilo početak zajedničkog "razvojnog projekta" u Maroku kako bi pomogli otkloniti gospodarske uzroke migracijskih tokova.