Konačni tekst Direktive o autorskim pravima je trenutno u završnim pregovorima, a do zastoja je, prema riječima izvjestitelja Axela Vossa, došlo zbog stvaranja dviju grupacija zemalja članica u Vijeću, oko Francuske s jedne strane i Njemačke druge strane koje nisu mogle doći do kompromisa oko internetskih platformi na koje će se odnositi članak 13..
Naime, trijalog Komisije, Vijeća i Parlamenta o ovoj temi je trebao biti održan 21. siječnja, no on je odgođen jer se vlade država članica nisu mogle složiti oko zajedničkog stava o spornom članku 13. prema kojem bi internetske platforme, primjerice Googleov YouTube, bile zakonski odgovorne za kontrolu korištenja sadržaja zaštićenog autorskim pravima kako bi se spriječilo potkradanje njihovih autora. Kritičari članka 13 upozoravaju da bi on mogao pogoditi i one koji nisu cilj takvih mjera, poput Wikipedije, te da računalni programi ne mogu razlikovati kršenje autorskih prava od legalnog korištenja materijala, primjerice u slučaju parodija.
Francuska je zagovarala primjenu članka na sve platforme bez obzira na njihovu veličinu dok je Njemačka zauzela stav da se on ne treba odnositi na platforme s godišnjim prometom manjim od 20 milijuna eura čime bi se zaštitili europski online startupovi te male i srednje platforme.
Nesuglasje Francuske i Njemačke završilo je sporazumom da se članak 13, odnosno obveza uklanjanja sadržaja, mora primijeniti na sve platforme osim onih koje ispunjavaju tri kriterija, a to su da platforme moraju javnosti biti dostupne manje od 3 godine, da imaju godišnji promet manji od 10 milijuna eura te da imaju manje od 5 milijuna jedinstvenih mjesečnih posjetitelja.
Jedna od promjena u odnosu na prvotni nacrt teksta je peti paragraf članka 13. prema kojem je dopuštena objava generički korisničkog sadržaja (UGC) u svrhu citiranja, kritike, osvrta, karikature, parodije i pastiša, no iz toga niza je izostavljena ilustracija.
Internetske platforme do sada su koristile pravilo o izuzeću od odgovornosti iz 2001. prema Direktivi o elektroničkoj trgovini koja nalaže da platforme nisu odgovorne za sadržaj koji je objavljen na njihovim stranicama.
"Platforme trebaju biti odgovorne za sadržaj koji je na njima objavljen jer ostvaruju velike profite od oglašavanja. Ipak treba naglasiti da se nova pravila neće jednako odnositi na velike i male platforme zbog čega je nužno postaviti kriterije za određivanje njihove veličine", rekao je Axel Voss na konferenciji "Jedinstveno digitalno tržište – dostignuća i izazovi" održanoj u utorak i srijedu u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
Prijedlog je podijelio zastupničke skupine u Europskom parlamentu, snažno ga zagovaraju zastupnici EPP-a, iz čijih je redova Voss, a najaktivnije mu se protive Zeleni i socijaldemokrati.
Zastupnica Julia Reda (Zeleni, Njemačka), jedna od istaknutijih protivnica članka 13., smatra da se on ne smije usvojiti jer će brojni europski online startupovi biti obeshrabreni nametnutim novim troškovima i pravnim rizicima.
"Kompromis Njemačke i Francuske se i dalje odnosi gotovo na sav sadržaj na internetu za čiju će objavu biti potrebno prethodno odobrenje 'strojeva za cenzuru', algoritama koji u osnovi ne mogu razlikovati kršenje autorskih prava i legalnog objavljenog sadržaja kao što su parodija i kritika", napisala je Reda na svojoj službenoj stranici.
Sljedeći korak za ovaj nacrt je da nacionalni pregovarači zemalja članica odobre sporazum, nakon čega se treba održati posljednji trijalog 11. ili 12. veljače te završno glasanje u ožujku ili travnju na zasjedanju u Europskom parlamentu.
"Nužno je da donesemo konačan tekst u ovom sastavu parlamenta jer ne znamo kako će on izgledati i nakon izbora. I na njemačkoj i francuskoj strani ima dovoljno onih zastupnika koji podržavaju direktivu te se nadam da će se to pokazati i tijekom konačnog parlamentarnog glasovanja", rekao je Voss u utorak u Bruxellesu.
Donošenje Direktive o autorskim pravima, zakonska je odredba koja se nalazi u sklopu stvaranja jedinstvenog digitalnog tržišta (DSM) koje je Europska komisija odredila kao jedan od svojih deset političkih prioriteta.
Na dvodnevnoj konferenciji "Jedinstveno digitalno tržište – dostignuća i izazovi" , osim o Direktivi o autorskim pravima, govorilo se i o umjetnoj inteligenciji te o inicijativama europskih tijela koje su doprinijele stvaranju jedinstvenog digitalnog tržišta, kao što je financiranje raznih digitalnih projekata iz EU fondova.
Svoja iskustva je podijelilo nekoliko osnivača različitih digitalnih projekata, financiranih iz EU fondova, koji su omogućili otvaranje novih poslova u Uniji, rekonstruiranje određenih regija te njihovo prilagođavanje digitalnom dobu.
Umjetna inteligencija - Europa se fokusira na humanistički pristup
Glede umjetne inteligencije govornici su istaknuli kako se Europa u tom pogledu koncentrira na humanistički pristup, za razliku od Kine gdje je sve u rukama vlade i Sjedinjenih Država gdje vlada tržišno natjecanje i samoregulacija.
Socijaldemokratkinja Mady Delvaux, potpredsjednica Odbora za pravna pitanja, rekla je kako je Europi potreban zajednički pristup umjetnoj inteligenciji i fokus na služenju prvotno ljudima.
"Potrebna su nam zajednička pravila oko umjetne inteligencije koja su samo jedan korak prema stvaranju jedinstvenog digitalnog tržišta", rekla je Delvaux.
Reinhard Bütikofer (Zeleni, Njemačka) upozorio je kako europski cilj ne bi trebao biti samo zajednički humanistički pristup nego društveni pristup u cijelosti.
"Vlade zemalja članica trebaju preuzeti proaktivnu ulogu te stvoriti okvir koji će odrediti na koji način će se odvijati transformacija vještina, kako će se one organizirati, primjenjivati te financirati", kazao je Bütikofer.
Zaštititi europske izbore od lažnih vijesti
Jedna od tema konferencije bila je i zaštita predstojećih europskih izbora od dezinformacija i lažnih vijesti. Jurgis Vilcinskas iz Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS), naglasio je kako danas postoje brojni autori u hibridnom digitaliziranom medijskom prostoru koji predstavljaju prijetnju demokratskom načinu provođenja izbora te da na to trebamo biti spremni valjano odgovoriti.
"Područje informacija diljem Europe podložno je zloporabi onih koji imaju za cilj iskriviti javnu raspravu, podijeliti društvo i odvratiti pozornost", rekao je Vilcinskas.
Naveo je i podatak da je čak 73 posto korisnika interneta u EU zabrinuto zbog dezinformacija ususret izborima za Europski parlament u svibnju.
Vilcinskas je zaključio konferenciju mjerama koje je potrebno poduzeti s ciljem zaštite europskih izbora koji slijede, a to su zaštita osobnih podataka, transparentnost u političkom oglašavanju, kibernetička sigurnost, jača suradnja nacionalnih i europskih institucija te uvođenje primjerenih sankcija koje bi osigurale da svi jednako poštuju izborna pravila.