„To je imperativ, da imamo europsku integraciju, što je dužnost prema očevima osnivačima, stanovnicima EU-a i ostatku čovječanstva“, rekao je grčki predsjednik Prokopios Pavlopoulos na predavanju pod nazivom „Nužnost europske integracije“.
Pavlopoulos se založio za veću gospodarsku, monetarnu i sigurnosnu integraciju EU-a te za zajedničko vođenje europske vanjske politike, što bi osiguralo status globalne sile za Europsku uniju.
„Moramo izgraditi Europu koja neće imati centrifugalne, već centripetalne sile. Koja će učiniti ljude koji se pridružuju ponosnima, a ne da imamo euroskeptike“, istaknuo je grčki predsjednik dodavši da Europa više nije privlačna te da nema socijalnu državu, odnosno da nedostaje princip solidarnosti, koji se nalazi u ugovorima EU-a.
„Moramo učiniti Europu atraktivnom, kao u vrijeme kada su zemlje htjele ući u Europu“, rekao je Pavlopoulos, istaknuvši da je jedan od razloga Brexita, to što koncept EU nije više toliko „privlačan“.
Grčki je predsjednik istaknuo da su očevi osnivači smatrali kako europski projekt treba biti više od zajedničkog ekonomskog prostora te da bi trebao biti u stanju djelovati globalno kako bi se obranila „fundamentalna prava: predstavnička demokracija i sva ljudska prava“.
Istaknuo je da EU, koja će imati globalnu ulogu, treba biti izgrađena na federalnom modelu te treba zagovarati i boriti se za predstavničku demokraciju i ljudska prava, kako bi Europa djelovala „ne samo za svoje ljude, već za svijet i čovječanstvo uopće“, što je, smatra Pavlopoulos, „povijesna odgovornost Europe“.
Europa mora biti globalna sila
Grčki je predsjednik rekao da su za europsku integraciju i globalnu ulogu ključna dva „stupa“: zajednička vanjska i sigurnosna politika te ekonomska politika.
Pavlopoulos je poručio kako u ugovorima EU-a postoji uporište za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku te je „sramota“ što u stvarnosti ne postoji zajednička vanjska i sigurnosna politika.
„Fokusirali smo se na ekonomiju“ te nas u ključnim trenucima „nije bilo za ljude i čovječanstvo“, rekao je Pavlopoulos, ustvrdivši da Europa u kritičnim trenucima nije imala vanjsku i sigurnosnu politiku, navevši primjer Bliskog istoka.
Druge su sile zainteresirane za Bliski istok zbog geostrateških razloga, a EU, koja bi bila prisutna zbog humanitarnih razloga, nije imala svoju politiku, istaknuo je Pavlopoulos, prema kojemu je „puno toga moglo biti izbjegnuto“ da je EU imala aktivnu politiku na tom području.
„Europa mora biti globalna sila“, istaknuo je grčki predsjednik, dodavši da nema druge sile koja može djelovati na principu demokracije i zaštite ljudskih prava.
Kako bi EU bila globalna sila, nužno je da Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku ima veće ovlasti te je potrebno jasno definirati ciljeve vanjske politike EU-a.
Eurozona je srce Europske unije
Pavlopoulos je istaknuo da je eurozona „srce Europske unije“ te da se ne može ići prema većoj integraciji, ako ne postoji jaka eurozona.
Grčki je predsjednik u utorak, na sastanku s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović, rekao kako Grčka podupire ulazak Hrvatske u eurozonu.
„Imamo monetarnu konvergenciju, a nema ekonomske konvergencije“, rekao je Pavlopoulos, što je po njemu paradoks.
„Ne možete imati jaku valutu bez snažne ekonomije, zbog čega su nam potrebne institucije“, ustvrdio je grčki predsjednik, imajući u vidu davanje većih ovlasti Europskoj središnjoj banci (ESB) i osnivanje Europskog monetarnog fonda.
Kritizirao je nepostojanje institucionalnog okvira, koji bi obuhvaćao članice eurozone. Naime, tzv. eurogrupu čine neformalni sastanci ministara financija eurozone.
Eurogrupa je, smatra grčki predsjednik, donijela bitne odluke za vrijeme krize u Grčkoj, a „ne postoje pravila po kojima djeluje“.
„Trebamo imati pravila po kojima funkcionira eurogrupa, a ne da eurogrupa radi kao klub ministara, gdje odlučuje onaj tko je snažniji“, rekao je Pavlopoulos, dodavši da eurogrupa ne bi trebala raditi samo za interese onih koji žele euro koji pomaže samo njihovim gospodarstvima, čime je implicitno kritizirao politiku Njemačke za vrijeme grčke krize.
Pavlopuolos je istaknuo da bi Europska središnja banka (ESB) trebala imati veće ovlasti, kako bi se EU mogla suočiti s novom financijskom krizom i globalnim izazovima.
Pavlopuolos se založio za osnivanje Europskog monetarnog fonda, istaknuvši da rješenja Međunarodni monetarni fond (MMF) pri provođenju svojih mjera traži devaluaciju valute, što je nemoguće kod eurozone.
Prijedlog stvaranja Europskog monetarnog fonda iz postojećeg Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), koji bi bio pod kontrolom Europskog parlamenta, iznijela je i Europska komisija, s čime se složila šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde.