FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Časopis američke akademije znanosti objavio najnovije istraživanje IRB-a

Autor: Marina Hudoletnjak

ZAGREB, 25. siječnja 2019. (Hina) - Časopis američke Nacionalne akademije znanosti PNAS objavio je rezultate istraživanja tima znanstvenika s Instituta Ruđera Boškovića (IRB) provedenog na modelu jednostanične amebe koji predstavlja važan doprinos razumijevanju regulacije unosa hranjivih tvari u stanicu, priopćeno je u petak iz IRB-a.

Tim znanstvenika iz Laboratorija za biofiziku stanice Instituta Ruđer Bošković (IRB) u suradnji s kolegama sa slovenskog Instituta Jožef Stefan te Medicinskog fakulteta u Hannoveru pokazali su na modelu jednostanične amebe kako protein IqgC regulira endocitozu na velikoj skali, odnosno unos hranjivih tvari u stanicu. 

Endocitoza je precizno regulirana proteinima iz Ras obitelji. Pojednostavljeno, Ras proteini djeluju kao molekularni prekidači koji mogu biti u aktivnom ili neaktivnom obliku i u oba imaju određen zadatak. Za pravovremenu deaktivaciju signalnih puteva, potrebno je isključiti aktivni Ras protein za što su ključni RasGAP proteini.

U ovom istraživanju, znanstvenici su se bavili proučavanjem proteina IqgC za koji su pokazali da djeluje kao RasGAP, odnosno da isključuje aktivni Ras tijekom endocitoze. 

Iz IRB-a ističu kako su rezultati istraživanja, odnosno otkriće biološke uloge proteina IqgC, važni jer je ovo prvi poznati RasGAP uključen u regulaciju hranjenja laboratorijskih sojeva amebe Dictyostelium, koje u prirodi žive u tlu i ne mogu preživjeti u tekućem hranjivom mediju. 

Osim toga, istraživanje doprinosi razumijevanju endocitoze na velikoj skali jer u organizmu sisavaca samo specijalizirane stanice, poput stanica imunološkog sustava, obavljaju endocitozu na velikoj skali, ali ne u svrhu hranjenja, već za specijalizirane uloge poput uklanjanja mikroorganizama.

Tumorske stanice koje imaju mutiran Ras protein hrane se u tekućim medijima i tako podupiru rast tumora, a Ras geni najčešće su mutirani geni u humanim tumorima. 

"Procjenjuje se da su Ras onkoproteini odgovorni za čak trećinu svih humanih kancerogeneza. Stoga je istraživanje specifičnih uloga njihovih negativnih regulatora, poput RasGAP proteina, potencijalno od velike važnosti u razumijevanju nastanka tumora." zaključuje dopisna autorica Vedrana Filić. 

(Hina) pp/xmhud ydgk

An unhandled error has occurred. Reload 🗙