"Vrlo smo jasni: vladina politika je da ne može doći do odgode primjene članka 50" (Sporazuma EU-a), rekao je Callanan, upitan o toj mogućnosti o kojoj u utorak piše list Daily Telegraph, javlja agencija France Presse.
Taj list objavio je da britanski i europski zastupnici raspravljaju o mogućnosti odgode službenog roka za izlazak Velike Britanije iz Europske unije, strahujući da sporazum o Brexitu neće biti potvrđen do 29. ožujka.
Te novine pozvale su se na tri neimenovana izvora iz EU-a koji tvrde kako britanski dužnosnici "ispituju teren" oko ideje odgode primjene članka 50. o napuštanju saveza.
"Napustit ćemo EU 29. ožujka ove godine jer to kaže članak 50, jer je za to glasao parlament, i to je ono što sada kaže britansko nacionalno zakonodavstvo", naglasio je Callanan.
Britanski zastupnici trebali bi idući tjedan glasati o sporazumu o izlasku koji je May postigla s Bruxellesom u studenom.
Francuska ministrica za europska pitanja Nathalie Loiseau, također upitana o mogućnosti odgode datuma izlaska Velike Britanije, kazala je da to "nisu zatražile britanske vlasti".
Rekla je da neće razgovarati o hipotezama, jer je situacija ionako "dovoljno kompleksna".
Njemačka je, kako piše Reuters, kazala da nije vrijeme da se razgovara o odgodi primjene članka 50.
"Ne želim misliti o mogućnosti odgode primjene članka 50 sada i ovdje. Mislim da to nije nešto na što bi se danas trebali fokusirati", kazao je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas u Dublinu.
Naglasio je da bi Brexit bez sporazuma "mogao imati negativni učinak na radna mjesta u Njemačkoj i to imamo namjeru spriječiti, koliko god stajalo".
Glasnogovornica premijerke Therese May odbacila je izvještaj Daily Telegrapha. "Premijerka je uvijek govorila da EU napuštamo 29. ožujka 2019. i da neće biti odgode primjene članka 50", kazala je.
May je službeno aktivirala članak 50 Lisabonskog ugovora 29. ožujka 2017., pokrenuvši time dvogodišnji period za pregovore o izlasku.
Predstavnici poslovnog svijeta i investitori strahuju da bi napuštanje EU-a bez postignutog dogovora moglo ugroziti trgovinu, pogoditi financijska tržišta i poremetiti opskrbne lance za peto po veličini svjetsko gospodarstvo.
Konačni oblik Brexita utjecat će na 2,8 bilijuna dolara jako britansko gospodarstvo, na jedinstvo Ujedinjenog Kraljevstva i sudbinu Londona kao jedne od dviju najvećih financijskih prijestolnica na svijetu.
Na referendumu u lipnju 2016. izlazak iz EU-a podržalo je oko 52 posto glasača, odnosno oko 17,4 milijuna stanovnika, dok je njih 48 posto, odnosno 16,1 milijuna stanovnika, bilo za ostanak.
Za izlazak su glasale Engleska s 53,4 posto i Wales s 52,5 posto, dok su se tomu usprotivile Sjeverna Irska s 55,8 posto i Škotska sa 62 posto glasova. Europski sud pravde, najviši sud EU-a, prošli je mjesec presudio da Ujedinjeno Kraljevstvo može unilateralno povući tu odluku, potaknuvši time nade onih koji su za ostanak da bi se Brexit mogao zaustaviti novim referendumom.